Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/libellarium.3640

Osnovne teorijsko-metodološke pretpostavke očuvanja legata u knjižnicama

Marijana Špoljarić Kizivat1 orcid id orcid.org/0000-0003-0037-825X ; Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Damir Hasenay orcid id orcid.org/0000-0002-9776-321X ; Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 229 Kb

str. 29-52

preuzimanja: 316

citiraj


Sažetak

Cilj. Cilj je rada razrada teorijskog okvira očuvanja legata s posebnim osvrtom na specifičnosti koje nalazimo u knjižnicama. Svrha je rada stvaranje teorijsko-metodološkog polazišta za daljnja istraživanja kojima će biti moguće dobiti sveobuhvatniji uvid u stanje očuvanja legata u knjižnicama u Republici Hrvatskoj.

Pristup/metodologija/dizajn. U radu je razrađen teorijski pregled najvažnijih tema u okviru problematike očuvanja legata u knjižnicama. Prikazan je pregled relevantne literature pri čemu je poseban fokus stavljen na razmatranja terminoloških i pravnih pitanja te problematiku očuvanja, obrade, organizacije i smještaja legata u knjižnicama kao i pitanja njihova vrednovanja i uporabe.

Rezultati. Na temelju teorijskih razmatranja dobiven je uvid u percepciju legata kao vrijednosti i za knjižnicu i za širu lokalnu zajednicu. Sveobuhvatno je definiran pojam legata u knjižnicama s čitavoga niza gledišta, a poseban naglasak stavljen je na moguće prepreke i probleme s kojima se susreću knjižničari u radu s ovim posebnim zbirkama. Razmatrana je problematika legata kroz različite aspekte upravljanja zaštitom što je rezultiralo definiranjem sveobuhvatnog teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama.

Ograničenja. Problematika legata, njihove organizacije i očuvanja u RH nije do sada sustavno istraživana. Prepreke u radu s legatima najčešće su vidljive kroz raspršene podatke o zbirkama i/ili nepostojanje evidencije baštinskih zbirki na nacionalnoj razini. Također je u velikoj mjeri prisutna i neobrađenost zbirki zbog nedostatka osoblja, financijskih i prostornih ograničenja, a što za rezultat ima nedostupnost građe za korisnike, te neprepoznatost legata kao vrijednosti na institucionalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Praktična primjena. Rad treba promatrati kao temeljni doprinos sustavnom promišljanju legata u knjižnicama, njihovoj organizaciji te očuvanju i prezentaciji u kontekstu kulturne baštine kao jednog osobito značajnog dijela kulturne baštine.

Originalnost/vrijednost. Mogući su različiti pristupi obradi, organizaciji, pohrani i dostupnosti legata u knjižnicama. U radu je prikazan teorijski okvir očuvanja legata i najvažniji podaci o njihovu upravljanju i organizaciji. Razrada teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama predstavlja polazište za daljnje sveobuhvatno i sustavno istraživanje legata kao vrlo važnog dijela cjelokupnog korpusa naše kulturne baštine. Pri tome se valja osobito usmjeriti na pitanja implementacije učinkovitih rješenja u knjižničnoj praksi.

Ključne riječi

legat(i), očuvanje legata, posebne zbirke, upravljanje legatima

Hrčak ID:

300143

URI

https://hrcak.srce.hr/300143

Datum izdavanja:

31.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 962 *