Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46419/vs.55.1.4

Svojstva stvaranja sposobnosti prilagodbe janjadi prvog dana života

Igor Korkh ; Candidate of Agricultural Sciences, Department of Selection and Technological Research in piddling animals and horse breeding, Institute of Animal Science of the National Academy of Agrarian Sciences of Ukraine, Kharkiv, Ukraine
Nataliya Boyko ; Candidate of Agricultural Sciences, Department of Selection and Technological Research in piddling animals and horse breeding, Institute of Animal Science of the National Academy of Agrarian Sciences of Ukraine, Kharkiv, Ukraine
Іvan Pomutin ; Doctor of Agricultural Sciences, Professor, Department of Selection and Technological Research in piddling animals and horse breeding, Institute of Animal Science of the National Academy of Agrarian Sciences of Ukraine, Kharkiv, Ukraine
Anatoliy Paliy ; Doctor of Veterinary Sciences, Professor, Laboratory of Veterinary Sanitation and Parasitology, National Scientific Center «Institute of Experimental and Clinical Veterinary Medicine», Kharkiv, Ukraine
Olena Pavlichenko ; Candidate of Veterinary Sciences, Associate Professor, Doctor of Juridical Science, Department of Sanitation, Hygiene and Forensic Veterinary Medicine, State Biotechnological University, Kharkiv, Ukraine

Sažetak

Tijekom uzgoja s postojećim tehnologijama uzgoja ovaca novorođena janjad podložna je znatnim opterećenjima. Stabilnost i sposobnost prilagodbe novorođenih životinja nije ista i uvjetovana je različitom funkcionalnom zrelošću, niskom otpornošću i visokom prijemčivošću na ekstremne biotičke i abiotičke čimbenike, iz tog razloga se njihovo fiziološko stanje pogoršava, smanjuje se obrambeni mehanizam organizma, a to najčešće dovodi do smanjene
produktivnosti, povećanja morbiditeta i smrtnosti. Znanje o razvoju kliničkog stanja i termoregulaciji u janjadi tijekom rane ontogeneze prilično je ograničeno, a to određuje relevantnost i hitnost obavljenog rada čija je svrha istražiti
posebnosti stvaranja sposobnosti prilagodbe u novorođene janjadi tijekom prvog dana uzgoja nakon janjenja. Kao dio eksperimenta, utvrđeno je da je tjelesna temperatura janjadi prvog dana nakon janjenja u odnosu na početnu vrijednost varirala različitim intenzitetom. Na to su utjecale razlike u modulima odstupanja koje su omogućile razlikovanje tri skupine s različitim razinama procesa termoregulacije. Janjad iz skupine I bila je najodrživija, a ojanjena je s 5,1 i 9,9 % više žive vage uz veću metaboličku stopu od 1,0378 u usporedbi s 1,0331 i 1,0300 u janjadi iz skupine II i III te s pouzdano višim parametrima srčane frekvencije za 5,0 i 14,9 % i stope disanja 4,7 i 27,7 %, čime je osigurano dostatno funkcioniranje mehanizama termoregulacije. Otkriveno je da razina i narav korelacije između žive vage i fizioloških indikatora (živa vaga, srčana frekvencija i stopa disanja) ukazuju na multi-vektorski odnos u janjadi s različitim modulima odstupanja tjelesne temperature. Ove su se ovisnosti posebno jasno očitovale u janjadi iz skupine I (r = -0,522; r = 0,362; odnosno r= 0,707). Zabilježeno je da je mikroklima u prostoriji za držanje ovaca i novorođene janjadi, u smislu udjela sumporovodika, bila gotovo dva put veća od tehnološke norme standarda procesnog inženjeringa specifičnog za industriju, dok su drugi zoo-higijenski parametri bili blizu gornje granice.

Ključne riječi

ovce; mikroklima; modul odstupanja; stopa disanja i srčana frekvencija; tjelesna temperatura; janjad

Hrčak ID:

301449

URI

https://hrcak.srce.hr/301449

Datum izdavanja:

2.7.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 269 *