Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.04.05

Depresija i umor uzrokovani opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja u multiploj sklerozi

Mario Mihalj orcid.org/0000-0001-5609-4868 ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia; School of Medicine, University of Split, Split, Croatia
Zrinka Janković ; School of Medicine, University of Split, Split, Croatia
Eni Jadrijević Kodžoman ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia
Gorana Veselica ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia
Ana Katić Ćurković ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia
Ana Repić Buličić ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia
Meri Matijaca ; Department of Neurology, Split University Hospital Center, Split, Croatia; Department of Neurology, Division of Neuroimmunology, Split University Hospital Center, Split, Croatia; School of Medicine, University of Split, Split, Croatia

Sažetak

Sukladno našim saznanjima nema studije koja je istraživala nastaju li umor i depresija kao najučestaliji simptomi kod
bolesnika s multiplom sklerozom (MS) i opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (OSA) primarnim mehanizmima MS ili
iz sekundarnih povezanih stanja kao što je OSA kod bolesnika s MS. Cilj naše anketne studije bio je utvrditi jesu li depresija
i umor u bolesnika s MS povezani s kliničkim obilježjima OSA ili MS. Proveli smo anketu pomoću četiri validirana upitnika
(STOP-BANG, Epworthova ljestvica pospanosti, ljestvica težine umora i revidirana ljestvica depresije Centra za epidemiološke
studije) u 28 uzastopnih ambulantnih bolesnika s klinički i paraklinički dokazanom MS. Učestalost bolesnika s MS
s povećanim rizikom od nastanka OSA bila je 29%, a dob je bila u pozitivnoj korelaciji s tim rizikom (p=0,019). Nijedna
od kliničkih značajka bolesnika s MS (podtip, status invaliditeta, trajanje bolesti, modificirajuća terapija, drugi lijekovi) nije
bila u korelaciji s depresijom i umorom. Naprotiv, pretjerana pospanost tijekom dana kao obilježje OSA bila je značajno i
pozitivno povezana s razinom simptoma depresije (p=0,004) i razinom umora (p=0,015). Također, depresija je značajno i
pozitivno korelirala s povećanim rizikom od OSA (p=0,015) i dobi bolesnika s MS (p=0,016). Konačno, utvrđena je značajna
pozitivna korelacija između težine umora i simptoma depresije (p=0,003). OSA je čest poremećaj kod bolesnika s MS.
Kliničke značajke i čimbenici rizika za OSA u bolesnika s MS povezani su s dva najčešće prijavljivana simptoma depresije i
umora, podupirući tako hipotezu da su oba simptoma posljedica sekundarnog stanja u MS.

Ključne riječi

Depresija; Umor; Multipla skleroza; Opstrukcijska apneja tijekom spavanja

Hrčak ID:

301485

URI

https://hrcak.srce.hr/301485

Datum izdavanja:

1.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 605 *