Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.04.14

Povezanost meteoroloških varijabla sa subarahnoidnim krvarenjem: iskustvo jednog centra

Ante Rotim ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; Velika Gorica University of Applied Sciences, Velika Gorica, Croatia; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia
Marina Raguž ; Department of Neurosurgery, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia; Catholic University of Croatia, School of Medicine, Zagreb, Croatia
Domagoj Gajski ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia
Filip Vrban ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Mia Jurilj ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Darko Orešković ; Department of Neurosurgery, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Josip Hrabar ; Department of Radiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Vladimir Kalousek ; Department of Radiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Tomislav Sajko ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Krešimir Rotim ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia

Sažetak

Spontano subarahnoidno krvarenje (SAH) može nastati neočekivano i neovisno o klasičnim čimbenicima rizika. Nekoliko
različitih čimbenika može utjecati na rupturu intrakranijske aneurizme (IA), poput morfoloških i hemodinamskih
čimbenika. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi potencijalnu povezanost meteoroloških podataka kao što su temperatura,
atmosferski tlak i vlažnost te pojave kliničkih simptoma prije prijma u bolnicu bolesnika s akutnim SAH-om zbog rupture
IA. Ova retrospektivna studija uključila je 130 uzastopnih bolesnika primljenih zbog netraumatskog SAH-a s vidljivim
početkom simptoma SAH-a. Za svakog bolesnika zabilježeni su i analizirani učinci meteoroloških parametara atmosferskog
tlaka, temperature okoline i relativne vlažnosti zraka na dan nastanka akutnog SAH-a i 24 sata prije pojave simptoma. Korelacijska
Spearmanova analiza primijenjena je za procjenu rizika od incidentnog SAH-a na temelju dnevnih meteoroloških
podataka. Sezonska incidencija akutnog SAH-a pokazala je vrhunac incidencije zimi i pad ljeti, s mjesečnim vrhom incidencije
u siječnju i prosincu. Analiza cirkadijanog ritma pokazala je vrhunac incidencije SAH-a u prijepodnevnim satima,
a zatim navečer. Učestalost akutnog SAH-a pokazala je umjereno pozitivnu povezanost s dnevnim atmosferskim tlakom
(p<0,05), dok nije nađena povezanost s temperaturom okoline i relativnom vlagom zraka. Naši rezultati ukazuju na to da
nema značajne povezanosti promjena u temperaturi okoline i relativnoj vlažnosti s rizikom od SAH-a. Povećanje atmosferskog
tlaka slabo je povezano s većim rizikom od SAH-a. Potrebne su dodatne studije kako bi se detaljno utvrdili meteorološki
i morfološki čimbenici važni za predviđanje rupture IA i SAH-a.

Ključne riječi

Meteorološke varijable; Subarahnoidno krvarenje; Intrakranijske aneurizme

Hrčak ID:

301975

URI

https://hrcak.srce.hr/301975

Datum izdavanja:

1.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 441 *