Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.32910/ep.74.3.2

REGIONALNA EKONOMSKA TRANSFORMACIJA – MOŽEMO LI UČITI OD ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

Nataša Drvenkar
Katarina Marošević
Ivana Unukić


Puni tekst: engleski pdf 379 Kb

str. 361-386

preuzimanja: 213

citiraj


Sažetak

Neovisno o stupnju razvijenosti suvremenih zemalja i njihovih regija, postoje značajne regionalne nejednakosti i neravnoteže. Europske regije značajno se razlikuju po svojoj gospodarskoj strukturi, povijesti, raspoloživim vještinama radne snage, tehnološkim profilima, institucionalnim i upravljačkim kapacitetima i mnogim drugim aspektima. Većina zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU nisu iznimka, a to je posebno evidentno na NUTS 3 regionalnoj razini. Kada se promotri prosječna razvijenost EU zemalja, razlike unutar zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU još su veće. Kohezijskom politikom EU nastoji smanjiti ekonomske razlike među regijama, ali programi i instrumenti ove politike ipak su u međuovisnosti s razvojnim specifičnostima regija. Neminovna je činjenica kako su instrumenti kohezijske politike značajan pokretač razvoja i regionalne razvojne transformacije zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU i mogu pomoći uravnoteženju regionalnog razvoja, s posebnim naglaskom na sektorske politike. Tehnološke inovacije uvijek su bile ključni pokretač napretka, ali tijekom posljednjih 50 godina njihov tempo i utjecaj impresivno rastu. Vodeće tehnološki razvijene regije kontinuirano razvijaju i prihvaćaju inovacije kao osnovu napretka, a regije koje zaostaju zahtijevaju potpunu transformaciju svoje ekonomske (industrijske) strukture. Shodno tome, cilj ovog rada je utvrditi efikasnost provedbe kohezijske politike u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su članice EU analizom BDP-a po stanovniku i alokaciji i apsorpciji sredstava iz EU fondova. Nužno je istražiti važnost vertikalne i horizontalne industrijske politike u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su članice EU. Kako bi se to postiglo, u radu se analizira ukupan rast proizvodnje i među industrijska te unutar industrijska razmjena (dvosmjerna trgovina) zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU i utvrđuje se utjecaj članstva promatranih zemalja u EU na njihovu razvijenost i transformaciju industrijske osnovice.

Ključne riječi

izvori regionalnog ekonomskog rasta; regionalna dimenzija industrijske politike; regije u zaostatku; zemlje Srednje i Istočne Europe

Hrčak ID:

302568

URI

https://hrcak.srce.hr/302568

Datum izdavanja:

17.5.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 509 *