Ethnologica Dalmatica, Vol. 30 No. 1, 2023.
Izvorni znanstveni članak
Brgulja – slava nebeskih zaštitnika u hrvatskoj tradiciji
Marko Dragić
orcid.org/0000-0001-5362-6814
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Sažetak
Brgulja je zajednička svetkovina župe, sela ili obitelji koji slave određenoga sveca, svoga nebeskoga zaštitnika. Nekoć je svako selo imalo svoju brgulju, blagdan sveca zaštitnika, kojemu je posvećena župna crkva, a pojedini zaseoci slave i blagdan kojemu je u njihovu zaseoku posvećena manja crkva ili kapela. Neka mjesta za brgulju su uzeli sv. Stjepana prvomučenika iako je crkva u njihovoj posvećena drugom nebeskom zaštitniku. Tako je, primjerice u Runovićima Gospina crkva, a slavi se brgulja na Stipandan božićni. U Hrvata katolika poznati su nazivi: brguja, krsna slava, krsno ime, krsnica, slava. Koriste se i nazivi: fjera, fešta, patron. Običaj se u dolini Neretve, stolačkom kraju, Konavlima i Boki kotorskoj sačuvao do naših dana. U odnosu na nekadašnje običaje današnji su modificirani. Običaj je da se na blagdan pozovu gosti i iz drugih sela i to oni kod kojih su oni bili pozvani na njihovu brgulju. Običaj je da se od svakog jela ponešto pošalje na dar i starijoj čeljadi od prijatelja uzvanika koji nisu mogli doći na brgulju. U Bosni i Hercegovini krsno ime spominje se 1466. godine
Ključne riječi
sveci – nebeski zaštitnici; vjerski običaji; okupljanje rodbine; pučko veselje
Hrčak ID:
303144
URI
Datum izdavanja:
31.5.2023.
Posjeta: 1.357 *