Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15176/vol60no105

Posljedice neizrečenoga i zašto se skriveno mora saznati

Kathrin Pabst ; Vest-Agder Museum IKS


Puni tekst: engleski pdf 283 Kb

str. 77-105

preuzimanja: 281

citiraj


Sažetak

Ovaj se rad temelji na više od 160 osobnih narativa bivših migranata, njihove djece i unuka. Svjedočanstva koja su prikupljali kulturno-povijesni muzeji u sedam europskih država (Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Poljskoj, Litvi, Sloveniji i Hrvatskoj) pružaju uvid u mučne dugoročne posljedice rata i prisilnih migracija na barem tri generacije. Cilj je istraživanja bilo odrediti kako djeca i unuci mogu osjetiti ono što je neizrečeno i šutnju prve generacije – nedijeljenje onoga što su pripadnici prve generacije, kao svjedoci vremena, iskusili – te kako to može negativno utjecati na živote, obiteljske odnose i okolinu njihove djece i unuka. Rezultati ukazuju na to da druga i treća generacija osjećaju izraženu potrebu za privatnim i javnim informacijama te da dijeljenje informacija i njihovo saznavanje može biti ključ za postizanje zdravih odnosa među članovima obitelji i unutar zajednica.

Ključne riječi

šutnja, kolektivno pamćenje, teška baština, međugeneracijski prijenos traume, dugoročne posljedice rata i migracija, perspektiva triju generacija

Hrčak ID:

304259

URI

https://hrcak.srce.hr/304259

Datum izdavanja:

15.6.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 912 *