Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/24.2.3826
Pogodnost tri različite vrste leguminoza za razviće i rast populacije Acanthoscelides obtectus
Sonja GVOZDENAC
; Institute of Field and Vegetable Crops, National Institute of the Republic of Serbia, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Serbia
Aleksandra ILIĆ
orcid.org/0000-0002-4185-2811
; Institute of Field and Vegetable Crops, National Institute of the Republic of Serbia, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Serbia
Mirjana VASIĆ
; Institute of Field and Vegetable Crops, National Institute of the Republic of Serbia, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Serbia
Snežana TANASKOVIĆ
; University of Kragujevac, Faculty of Agronomy, Cara Dušana 34, 32102 Čačak, Serbia
Dejan PRVULOVIĆ
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Sažetak
Leguminoze su višestruko značajne, jer predstavljaju dragocen izvor različitih nutrijenata u ljudskoj i životinjskoj ishrani. Njihovim uzgojem doprinosi se raznolikosti agroekosistema i pozicioniraju se kao klimatski prilagodljiv usev. Najvažniji ograničavajući faktor u proizvodnji leguminoza predstavljaju štetotočine zrna (semena), poput pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say, 1831). U ovom radu ispitana je pogodnost tri različite leguminoze (pasulj, sastrica i bob) sa rastućom popularnošću u ljudskoj ishrani, za razviće i rast populacije pasuljevog žiška. S ciljem utvrđivanja pouzdanog modela za prognozu populacijskog rasta štetočine, rezultati su korišćeni u matematičkom modelovanju. Istraživanja pokazuju da je, posle četiri meseca, zrno pasulja konzumirano u najvišem procentu (70,79%), manje sastrice (53,13%) i najmanje zrna boba (0,42%). Na produkciju potomstva i rast populacije statistički značajno je uticala vrsta leguminoze u ishrani. Ukupan broj eklodiralih imaga, na kraju svakog meseca u eksperimentalnom periodu, bio je najveći na pasulju, što pokazuje pogodnost ove biljke hraniteljke za razviće insekta. Eklozija imaga ukazuje da je razviće moguće i na sastrici. Najmanji broj imaga je eklodirao na zrnima boba, što ukazuje na nisku preferentnost i nepogodnost za razviće ovog insekta. Rast populacije žiška najintenzivniji je na pasulju, pa na sastrici, što je u potpunosti podržano kvadratnim regresionim modelom, koji omogućava prognozu rasta populacije pasuljevog žiška u svakoj narednoj generaciji.
Ključne riječi
pasuljev žižak; pasulj; bob; sastrica; rast populacije; modelovanje
Hrčak ID:
305118
URI
Datum izdavanja:
30.6.2023.
Posjeta: 581 *