Radovi, Vol. 47 No. 1, 2019.
Izvorni znanstveni članak
Sušenje alpeskog bora i gradacija potkornjaka Orthomicus erosus u Park šumi Marjan
Milan Pernek
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Nikola Zorić
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Marta Matek
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Ivan Lukić
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Sanja Novak Agbaba
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Boris Liović
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Ivana Mihaljević
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Nikola Lacković
; Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko, Hrvatska
Sažetak
Intenzivno sušenja borova na Marjanu primijećeno je 2017. godine, a vjerojatno je započelo 2016. godine pojedinačnim sušenjem stabala alepskog bora. Uzimajući u obzir vrlo ozbiljne razmjere i širenje sušenja stabala u Park šumi Marjan, cilj ovog istraživanja utvrditi je moguće uzroke sušenja alepskog bora s fokusom na determinaciju uzročnika, dobnu i debljinsku strukturu sušaca te utjecaja klime na sušenje. U 2017. godini oboreno je nekoliko stabala zaraženih borova, s kojih su sakupljani uzorci sa simptomima bolesti iglica i grana. Uzorci su se obilježili i transportirali u laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta, gdje su inkubirani i pripremani za daljnju analizu. Sakupljao se zaraženi materijal svih dijelova stabla te se evidentirala zaraza. Zaražen materijal inkubiran je u kaveze na kontroliranim uvjetima temperature (20 °C ± 2 °C) te odnosa dana i noći (L : D = 18 : 6). U kavezima su se sakupljale izašle jedinke kukaca, koje su pohranjene u alkoholu ili odmah determinirane. Iz svih dijelova stabala u klima komori izašli su potkornjaci Orthotomicus erosus i Pityogenes calcaratus. Obje vrste spadaju u štetne organizme, ali u radu se, ipak, više pažnje daje mediteranskom potkornjaku, koji je u gradacijskoj fazi te je vjerojatno počeo napadati i zdrava stabla. Na cijelom području Park šume Marjan, pod šumom, položene su primjerne pruge, dijagonalno kroz svaki odjel/odsjek u 2017., 2018. i 2019. godini. Svakom stablu na koje se naišlo izmjeren je promjer i visina, te je vizualnim pregledom i korištenjem dalekozora određena kategorija zdravstvenog stanja, pri čemu su sušci borova raspoređeni u jednu od 5 kategorija stupnja sušenja. Najveći broj potkornjacima zaraženih stabala srednjeg su promjera 27 cm, dok je za cijelu šumu srednji promjer signifikantno veći i iznosi 31 cm. U 2017. godini na Marjanu se sušilo oko 7.500 stabala borova, što predstavlja 13 % svih stabala, a sušenje se nastavlja i u sljedećim godinama, dosežući kumulativno 17 % u 2018. te 23 % u 2019. godini. Sezonska odstupanja temperature i oborina u percentilima ukazuju na višegodišnji pomak normale prema toplijem i sušnijem. Više temperature i ekstremne suše stvaraju kumulativni stres na stabla. S druge strane, kukci su poikilotermne životinje, brzo reagiraju na promjene u temperaturi, što kod vrsta s visokim biološkim potencijalom, poput nekih vrsta potkornjaka, može dovesti do brze populacijske i prostorne ekspanzije, odnosno gradacije. Uočeni fenomen upućuje na zaključak da je uzrok sušenju borova na Marjanu ulančavanje nekoliko nepovoljnih čimbenika (suša, produljenje vegetacije uslijed promjena u klimi), što je rezultiralo gradacijom potkornjaka O. erosus. Nova saznanja proizašla iz ovog istraživanja pokazuju da se mediteranski potkornjak najprije pojavljuje u krošnji, a zatim u deblu i donjim dijelovima stabla. Predlaže se da se donji nezaraženi dijelovi stabla koriste kao lovna. Gradacija potkornjaka O. erosus kakva je zabilježena u ovom istraživanju nikada prije pojave na Marjanu nije evidentirana u Hrvatskoj, te je moguće da će ovaj štetnik, ustraju li aridifi kacijske promjene, postati permanentan problem u mediteranskim šumama.
Ključne riječi
Pinus halepensis; klimatske promijene; aridifikacija; mediteranski potkornjak
Hrčak ID:
305401
URI
Datum izdavanja:
1.7.2019.
Posjeta: 221 *