Archaeologia Adriatica, Vol. 2 No. 1, 2008.
Izvorni znanstveni članak
Ponovno o srebrnom nakitu iz Psarjeva kod Zeline u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Nives Majnarić Pandžić
Sažetak
Kada je prije pola stoljeća Z. Vinski objavio nalaz iz Psarjeva, bio je to izoliran i neobičan nalaz za sjevernu Hrvatsku. Autor ga je tipološki točno uvrstio među srebrna dačka blâga, ali je pri njegovoj kronološkoj i povijesnoj interpretaciji ostao u preširokim okvirima - u rasponu dva stoljeća. U ovom članku dodajem neke novije nalaze koji ogrlicu iz Psarjeva čine manje izoliranom i neobičnom. Ogrlicu
možemo datirati oko polovice 1. st. pr. Krista, s obzirom da je najvjerojatnije tada bila izrađena. Navodim ostavu iz Kovina u Banatu a posebno naglašavam značenje pronalaska bogate ostave srebrnog nakita na Židovaru. Povezanost panonsko-keltskog s dačko-getskim krugom ostvarivala se i znatno ranije što naziremo u zanimljivim arheološkim činjenicama koje ipak, zasada, ne možemo konkretno tumačiti u povijesnom smislu. Svakako su to nalazi keltskobastarnskih novaca tipa Hus̡i-Vovries̡ti pronađenih u nas u tri ostave. Za našu problematiku posebno se ističe ona iz Narte kod Bjelovara. Taj novac ne tretiram kao arheološki import no smatram da on govori o posrednim vezama s udaljenim krajevima i da dokumentira za sada nepoznate povijesne događaje. Važan podatak predstavlja dalje nalaz malene reljefno ukrašene posudice iz kasnolatenskog naselja Lijeva Bara u Vukovaru. Posudica je objavljena kao dački proizvod i import iz dačkog područja. Nalaz s Lijeve Bare nije osamljen u Srijemu – u kasnolatenskom utvrđenom naselju na Gomolavi nađena su dva fragmenta također dačke reljefne keramike. Istodobno, u prvoj polovici prvog stoljeća prije Krista (LtD1) nastali su i neki zajednički oblici kasnolatenske mode, dakako lokalno varirani, što spajaju doline Save i Dunava s istočnim područjem sve do u Moldaviju. Istodobno se južnom Panonijom širio sjevernoitalski import, naročito brončano posuđe te keramika i amfore. Sudeći po prisustvu rimskih predmeta i republikanskih denara u Rumunjskoj, jasno je da se trgovački tokovi nisu zaustavljali u južnoj Panoniji.
Južna se Panonija u to vrijeme očituje kao područje zahvaćeno dinamičnim kretanjima i zbivanjima. Pozicija Psarjeva u jugozapadnom dijelu Panonije mogla bi se tumačiti kretanjima uz staru jantarsku cestu. Ogrlica je ovamo mogla stići kao plijen nekog od keltskih ratnika poraženih u bitci s Dačanima na Tisi.
Ključne riječi
srebrni nakit iz Psarjeva; srebrna dačka blâga; barbarski srebrni novci
Hrčak ID:
37047
URI
Datum izdavanja:
23.5.2009.
Posjeta: 2.087 *