Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2023.3.8

SANACIJA ODLAGALIŠTA UGLJENOGA PEPELA I ŠLJAKE: USPOREDBA PROCJENA RADIOLOŠKOGA RIZIKA

Ana Getaldić orcid id orcid.org/0000-0002-0529-2036 ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Pierottijeva 6, p.p. 390, HR-10000 Zagreb, Croatia
Marija Surić Mihić orcid id orcid.org/0000-0002-0265-3203 ; Ministry of the Interior, Civil protection Directorate, Nehajska 5, HR-10000, Croatia
Želimir Veinović ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Pierottijeva 6, p.p. 390, HR-10000 Zagreb, Croatia
Božena Skoko ; Ruđer Bošković Institute, Bijenička cesta 54, HR-10000 Zagreb, Croatia
Branko Petrinec ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Ksaverska cesta 2, HR-10001 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.392 Kb

str. 95-104

preuzimanja: 237

citiraj


Sažetak

Ostatci od spaljivanja ugljena poznati su kao potencijalni izvor izloženosti zračenju, posebno u slučajevima kada je ugljen koji se koristi u spaljivanju karakteriziran povećanom radioaktivnošću, što rezultira pepelom i šljakom s potencijalno visokom aktivnošću koncentracije radionuklida. U radu su prikazani rezultati procjene radiološkoga rizika temeljeni na pristupu ERICA alata korištenim za procjenu brzine doza za kopnenu biotu u blizini termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj. Studija se sastoji od triju procjena radiološkoga rizika korištenjem podataka o koncentraciji aktivnosti (Bqkg-1) u okolišu iz uzoraka prikupljenih prije sanacije odlagališta i uzoraka nakon završetka sanacije. Rezultirajuća ukupna brzina doze za biotu dobivena korištenjem podataka prije sanacije kretala se od 3,28 μGyh-1 do 147,68 μGyh-1. Rezultati procjene ukupne brzine doze na temelju podataka s istraživanoga područja nakon sanacije kreću se od 0,23 μGyh-1 do 18,06 μGyh-1. Rezultati su pokazali da je nakon sanacije samo ukupna brzina doze za lišajeve i briofite neznatno premašila konzervativnu vrijednost provjere ERICA alata od 10 μGyh-1, što implicira da se rizici za okoliš u odnosu na izloženost odlagalištu mogu smatrati zanemarivima. Ovi rezultati studije potvrđuju prikladnost korištenja ERICA alata za procjenu potencijalnoga radiološkog utjecaja i učinkovite provedbe sanacije odlagališta ugljena i šljake.

Ključne riječi

procjena radiološkoga rizika; NORM; elektrana na ugljen; sanacija; monitoring okoliša

Hrčak ID:

307284

URI

https://hrcak.srce.hr/307284

Datum izdavanja:

14.8.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 759 *