Ostalo
Restriktivna monetarna politika i rastući profiti banaka: primjer Hrvatske nakon ulaska u europodručje
Viktor Viljevac
orcid.org/0000-0002-7242-115X
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Karlo Vujeva
orcid.org/0000-0003-2776-4599
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U ovom radu analiziramo novi monetarni fenomen na primjeru hrvatske ekonomije: istodobni rast troška financiranja banaka i bankarskih profita u uvjetima strukturnog viška likvidnosti. Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska narodna banka (HNB) kao sastavnica Eurosustava sudjelovala je u agresivnom podizanju referentnih kamatnih stopa na centralnobankarsku likvidnost. U konvencionalnim uvjetima neposredni cilj rasta kamatnih stopa je porast cijene zaduživanja poslovnih banaka, a krajnji cilj smanjivanje stope inflacije na ciljanu razinu. Međutim, nakon dvije značajne krize – Velike financijske krize i krize izazvane COVID-19 pandemijom – monetarni sustav europodručja i Hrvatske karakteriziran je postojanjem strukturnog viška likvidnosti. Samim time rast kamatne stope više nema jednoznačnu interpretaciju u transmisiji monetarne politike: poslovne banke sada zarađuju i na viškovima i na plasmanima. Navedeno ima teorijske i praktične posljedice, a fokus ovog rada je na praktičnim posljedicama po hrvatsku ekonomiju u kratkom roku. Dva su temeljna opažanja koja čine preduvjete navedenog monetarnog fenomena. Prvo, iako je HNB tek odnedavno članica Eurosustava, u Hrvatskoj postoje visoke razine akumuliranih viškova likvidnosti radi višegodišnje obrane deviznog tečaja. Drugo, hrvatsko bankovno tržište karakterizirano je visokim tržišnim udjelom najvećih banaka u ukupnoj imovini kreditnih institucija. Posljedica je rast neto kamatnih prihoda banaka, odnosno asimetričnost transmisije restriktivne monetarne politike s obzirom na namjenu budući da se demotiviraju investicije i štednja istovremeno. Ovo transmisiju monetarne politike čini suboptimalnom, a bankarske profite brzo rastućima. Zbog toga, početni rast kamatnih stopa u Hrvatskoj može se smatrati subvencijom javnog prema privatnom sektoru stranog vlasništva, što posljedično čini vjerojatnost odljeva navedenih sredstava u inozemstvo visokom. U izostanku monetarne autonomije, mogućnosti lokalne intervencije ekonomske politike primarno su u domeni fiskalne vlasti.
Ključne riječi
restriktivna monetarna politika; HNB; europodručje; viškovi likvidnosti; bankarski profiti
Hrčak ID:
307523
URI
Datum izdavanja:
30.8.2023.
Posjeta: 822 *