Sažetak sa skupa

Je li moguće ostvariti funkcionalnu rekonstrukciju nakon sub(totalne) glosektomije?

Krešimir Gršić ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Ozren Vugrinec ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Jerko Biloš ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Igor Blivaj ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska
Dinko Leović ; KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Većina oralnih karcinoma dijagnosticirana je u uznapredovanim stadijima bolesti koji u terapijskom smislu
zahtijevaju suvremeni multimodalni pristup. Kirurška resekcija tumora s imedijatnom rekonstrukcijom prva je
terapijska opcija, nakon koje, će ovisno o stadiju bolesti, slijediti adjuvantno (kemo)radioterapijsko liječenje.
Uspješnost onkološkog liječenja ne određuje se samo kroz petogodišnje preživljenje bolesnika, već i kroz
njihovu postterapijsku kvalitetu života. Kod bolesnika s karcinomima usne šupljine potrebno je nakon
radikalne kirurške resekcije primijeniti suvremene plastično rekonstruktivne postupke kojima je cilj
obliteracija defekta usne šupljine. Osim rekonstrukcije mandibule, glavnog strukturalnog elementa donjeg
dijela lica, središnje mjesto u rekonstrukciji usne šupljine ima volumna rekonstrukcija jezika. Cilj kirurškog
zahvata je sačuvati senzorno motoričku inervaciju preostalog jezika kako bi njegova anteroposteriorna
pokretljivost bila održana. Poseban je naglasak na restoraciji prednje oralne trećine jezika koja je važna za
oralnu pripremu bolusa hrane, te nezamjenjiva prilikom artikulacije. Dno usne šupljine, te brazda između
mandibule i jezika mora biti održana za nesmetan protok hrane i sline prema farinksu. Zbog potencijalne
aspiracije hrane, rekonstrukcija korijena jezika predstavlja poseban problem. U bolesnika kod kojeg je zbog
uznapredovalosti bolesti učinjena cjelovita resekcija jezika (totalna glosektomija) ili je sačuvana samo baza
jezika (subtototalna glosektomija) predstavlja izrazito mutilirajući zahvat, a u rekonstruktivnom smislu veliki
izazov. Postići funkcionalnu rekonstrukciju, nakon koje će bolesnik biti neovisan o kanili, sondi, te imati
uredan socijalni verbalni kontakt, dodatni je izazov, kako za plastično-rekonstruktivni tim, tako i
postoperativnu rehabilitaciju. U radu se raspravlja o načelima plastično-rekonstruktivnog postupka nakon
učinjene sub(totalne) glosektomije, te izboru rekonstruktivnog postupka. Objašnjeni su resekcijski preduvjeti
koji su nužni za uspješnu rekonstrukciju. Prikazana je dinamika postoperativnog oporavka, te krajnji
funkcionalni doseg kirurško-rehabilitacijskog tima.

Ključne riječi

subtotalna glosektomija; totalna glosektomija; funkcionalna rekonstrukcija; oralni karcinom

Hrčak ID:

308054

URI

https://hrcak.srce.hr/308054

Datum izdavanja:

19.9.2023.

Posjeta: 149 *