Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc57/3/5
Procjena odnosa između kvocijenta inteligencije i potrebe za ortodontskom terapijom
Betul Sen Yavuz
; Zavod za dječju stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Marmara, Istanbul, Turska
Muesser Ahu Yilmaz
; Zavod za dječju stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Marmara, Istanbul, Turska
Hanife Nuray Yilmaz
; Zavod za ortodonciju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Marmara, Istanbul, Turska
Omer Birkan Agrali
; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Marmara, Istanbul, Turska
Seda Ozsalih Bilsel
; Privatna praksa, Istanbul, Turska
Betul Kargul
; Zavod za dječju stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Marmara, Istanbul, Turska
Sažetak
Svrha rada: Niske kognitivne sposobnosti mogu smanjiti sposobnost razumijevanja važnosti oralnoga zdravlja i obavljanja potrebnih postupaka za održavanje pravilne oralne higijene. Rani gubitak mliječnih zuba u slučaju visokog rizika od karijesa može rezultirati nepravilnom okluzijom trajne denticije. Materijali i metode: Između siječnja 2018. i svibnja 2018., 200 djevojčica i dječaka u dobi od 10 do 15 godina koji su se prijavili u Kliniku za dječju stomatologiju Sveučilišta Marmara i tražili ortodontsku terapiju pozvani su da sudjeluju u istraživanju. Potreba za ortodontskom terapijom njih 150 koji su pristali sudjelovati procijenjena je indeksom potrebe za ortodontskom terapijom – estetska komponenta, a njihove kognitivne razine procijenjene su Ravenovim testom standardne progresivne matrice (SPM). P-vrijednost < 0,05 smatrala se statistički značajnom. Rezultati: Prosječna dob (± standardna devijacija) 126 adolescenata (77 djevojčica i 49 dječaka) koji su podvrgnuti SPM testu bila je 11,8 (± 1,3). Nije bilo povezanosti između intelektualne razine i potrebe za ortodontskom terapijom (Kappa vrijednost = 0,071, p-vrijednost = 0,081). Nije bilo korelacije između težine malokluzije i rezultata kvocijenta inteligencije adolescenata [ρ ˙(rho) = -0,089, p = 0,322]. Prema rezultatima višestruke logističke regresije nije bilo razlike između „granične potrebe” (p = 0,059) i „velike potrebe” (p = 0,881) te „nema potrebe” za ortodontskom terapijom kod adolescenata/djece s različitim kvocijentima inteligencije. Zaključak: Rezultati ne daju nikakve dokaze o povezanosti malokluzije i kvocijenta inteligencije.
Ključne riječi
osobe s mentalnim poteškoćama; indeks potrebe za ortodontskom terapijom; malokluzija; test inteligencije; dijete; adolescent; Ravenov test progresivnih matrica
Hrčak ID:
308191
URI
Datum izdavanja:
27.9.2023.
Posjeta: 349 *