Stručni rad

Lažištipavci – zašto tako malo znamo?

Dora Hlebec orcid.org/0000-0001-5967-864X ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
Mark S. Harvey ; Collections & Research, Western Australian Museum, Welshpool DC, Australia

Sažetak

Unatoč dugoj tradiciji biospeleoloških istraživanja u Dinaridima i znatnom napretku molekularnih tehnika, lažištipavci su slabo istraženi. Prvo sveobuhvatno terensko istraživanje i primjena molekularnih metoda provedeni su tek nedavno, a rezultati istraživanja potvrdili su visoku stopu endemizma i kriptičnu raznolikost. Integrativnim pristupom koji obuhvaća morfološku analizu i analizu DNA otkriveno je 47 potencijalno novih vrsta. Buduća istraživanja nastojat će utvrditi zbog čega rodove Chthonius i Neobisium karakterizira izrazita stopa diversifikacije. Veliki broj opisanih troglobionata pronađen je isključivo na svom tipskom lokalitetu, pa bi iz tog razloga te vrste i njihova staništa trebali biti prioritet u konzervacijskoj biologiji.

Ključne riječi

Chthonius, Dinarski krš, kriptične vrste, mikroendemizam, Neobisium

Hrčak ID:

308866

URI

https://hrcak.srce.hr/308866

Datum izdavanja:

13.9.2023.

Posjeta: 394 *