Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.33004/reumatizam-69-2-2

Klinička slika i liječenje Stillove bolesti u odraslih – iskustva jednog centra

Josip Tečer
Stela Hrkač
Antica Mihaliček
Sara Tomašinec
Karla Lazibat
Majda Golob
Nikolina Ljubičić
Lea Šalamon
, Jadranka Morović-Vergles
Joško Mitrović ; 1 Division of Clinical Imm unology, Allergology and Rheumatology, Department of Internal Medicine, School of Medicine and Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, University Hospital Dubrava, Zagreb *

* Dopisni autor.


Puni tekst: engleski pdf 1.840 Kb

str. 90-102

preuzimanja: 155

citiraj


Sažetak

Uvod: Stillova bolest odrasle dobi (AOSD , engl. adult onset Still disease) autoinflamatorno je stanje koje se najčešće pojavljuje u odraslih iznad 16 godina, bilo kao novonastala bolest ili nakon ranije dijagnosticiranoga idiopatskog sistemskog juvenilnog artritisa. S obzirom na nespecifične simptome i nedostatak dijagnostičkog laboratorijsko-imunološkog markera, bolest predstavlja dijagnostički i terapijski izazov. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati iskustvo jednog
centra u dijagnosticiranju i liječenju AOSD -a. Ispitanici i metode: U ovo retrospektivno opservacijsko istraživanje uključeni su bolesnici Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju KB Dubrava kojima je postavljena dijagnoza AOSD -a te su ispunjavali Yamaguchijeve kriterije (1992.). Ukupno je uključeno 14 bolesnika (10 žena i 4 muškarca). Podatci o dobi, kliničkoj slici, laboratorijskim nalazima, terapiji i ishodu liječenja prikupljeni su iz dostupne medicinske dokumentacije te su analizirani metodama deskriptivne statistike. Rezultati: Prosječna dob ispitanika pri postavljanju dijagnoze bila je 44,7 godina (raspon 19–64 god.). Najčešći simptomi pri dijagnozi bili su febrilitet u 92,9%, osip u 85,7%, artralgije u 85,7% te grlobolja u 71,4% ispitanika. Dvoje je bolesnika razvilo sindrom aktivacije makrofaga (MAS ). Povišene vrijednosti CRP-a nađene su u svih bolesnika, feritina u 91,7% te sedimentacije eritrocita u 90% bolesnika. Bolesnici su najčešće bili liječeni glukokortikoidima (76,9%), metotreksatom (46,2%) i nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID, engl. non-steroidal anti-inflammatory drugs) (7,14%) što je dovelo do remisije unutar prve godine od postavljanja dijagnoze u 84,6% ispitanika. Zaključak: Simptomatologija i laboratorijski nalazi u našoj skupini bolesnika s AOSD -om u skladu su s drugim sličnim istraživanjima. S druge strane, dob pri postavljanju dijagnoze u našoj grupi nešto je viša, što upućuje na važnost AOSD -a kao dijela diferencijalne dijagnoze i u starijoj dobi. Uvijek je potreban oprez zbog mogućeg razvoja potencijalno životno ugrožavajućih komplikacija, poput MAS -a. Najčešći modaliteti liječenja bili su glukokortikoidi i metotreksat te je u većine bolesnika došlo do inicijalne remisije bolesti.

Ključne riječi

Stillova bolest odrasle dobi, vrućica, liječenje, glukokortikoidi, metotreksat, sindrom aktivacije makrofaga, Hrvatska

Hrčak ID:

309196

URI

https://hrcak.srce.hr/309196

Datum izdavanja:

22.10.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 595 *