Šumarski list, Vol. 147 No. 9-10, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1
Flora otoka Rivnja te vegetacija makije i drveća Rivnja i otočićâ Sestrice
Marija Pandža
orcid.org/0000-0003-4625-5837
; Primary school Murterski škoji, Murter
*
Milenko Milović
; Antun Vrančić Grammar school, Šibenik
Vesna Krpina
; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb
Damir Tafra
; Omiš
* Dopisni autor.
Sažetak
Sažetak
Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice Poaceae (13,01%), Asteraceae s.l. (11,85%) i Fabaceae (8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (Lathyrus ochrus, Carex extensa, Orchis tridentata i Parapholis incurva) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18%
od ukupne samonikle i subspontane flore otoka). Predlažemo da se lokva koja nije registrirana za otok Rivanj u Popisu stanišnih tipova registrira. Mediteranske povremene lokve (Natura kod 3170) su prioritetna staništa od interesa EU. Vegetacijska istraživanja šuma i makija otoka Rivnja i otočićâ Sestrice obavljeno su tijekom 2019. i 2020. Ukupno je napravljeno 30 fitocenoloških snimaka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na fitocenološkim snimkama izvršena je statistička analiza i načinjen dendrogram. Rezultati su prikazani u tablicama 5-7 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka. Sintaksonomskom analizom iz razreda Quercetea ilicis utvrđene su asocijacije: Erico arboreae-Arbutetum unedonis Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999, Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975, Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 i Myrto communis-Quercetum ilicis (Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985, a iz razreda Pinetea halepensis asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984.Najveća opasnost za autohtonu vegetaciju grmlja i drveća su sađene sastojine alepskog bora na Maloj Sestrici i male površine pod alepskim borom na otoku Rivnju. Na Rivnju sjevernozapadno od naselja je gusta i neprohodna makija. Potrebno je iskrčiti protupožarne putove i zabraniti sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požar.
Ključne riječi
fitosociologija; otok Rivanj i otočići Sestrice; sjeverna Dalmacija; vaskularna flora; zadarski arhipelag
Hrčak ID:
309377
URI
Datum izdavanja:
31.10.2023.
Posjeta: 928 *