Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.34075/sb.63.2.3
Redovnička kurija i upravljanje ustanovom ili družbom sa posebnim osvrtom na upravljanje monaškom benediktinskom zajednicom
M. Dijana Mihalj
; Katolički Bogoslovni Fakultet u Splitu
S. Katarina Dunatov
Sažetak
Zakonik kanonskog prava ne koristi pojam redovničke kurije te se o njemu može govoriti u vrlo ograničenom analognom smislu u odnosu na biskupijske i Rimsku kuriju. Autori polaze od pojma redovničke kurije, koji se potom osvjetljuje kroz njezinu
trostruku ulogu u redovničkim ustanovama: operativnu, kohezivnu i misijsku. Kao zajednički naziv za skup službi, tijela i ustanova koje pomažu redovničkom poglavaru u upravljanju, redovnička se kurija strukturira ovisno o vrsti i rasprostranjenosti redovničke ustanove, kao i o njezinu poslanju u Crkvi. Uz institute predviđene općim pravom, vlastito pravo ustanova ostavlja širok prostor predviđanju najrazličitijih pomoćnih i savjetodavnih tijela i službi koje redovničkom poglavaru stoje na raspolaganje, ne dovodeći
nikad u pitanje njegovu odlučujuću ulogu u upravljanju. Ipak, istinski duh služenja u vršenju vlasti, na koji pozivaju osobito koncilski i postkoncilski crkveni dokumenti, ne može zanemariti ulogu tih tijela u formiranju konačnih odluka u upravljanju redovničkom ustanovom. Monaške autonomne zajednice (sui iuris) dobar su primjer na kojemu se može uočiti doseg, ali i granice moći redovničkog poglavara. Prikaz upravljanja benediktinskom monaškom ženskom zajednicom, koji autori donose, služi upravo tome da se i u toj bazičnoj strukturi jedne monaške kuće i opatice, koja je po pravu izjednačena s višom poglavaricom neke najrasprostranjenije i najmnogoljudnije redovničke ustanove, prikaže trostruka uloga redovničke kurije, ma kako ona bila strukturirana.
Ključne riječi
kurija; vlast; upravljanje; viši redovnički poglavar; vijeće; opatica
Hrčak ID:
309586
URI
Datum izdavanja:
7.11.2023.
Posjeta: 210 *