Ekonomski pregled, Vol. 53 No. 11-12, 2002.
Izvorni znanstveni članak
QUO VADIS CROATIA EKONOMSKA ZNANOST I EKONOMSKA POLITIKA TIJEKOM TRANZICIJE
Vladimir Veselica
Dragomir Vojnić
Sažetak
Nešto bolja suradnja ekonomske znanosti i ekonomske politike postojala je za vrijeme reforme i na početku tranzicije. Prekid te suradnje imao je veoma nepovoljne posljedice. To se manifestira u činjenici da će već sutra granica Europske unije biti u predgrađu Zagreba, a da će Hrvatska za prijelaz te granice čekati još neizvjestan broj godina. Autori polaze od prosudbe da se osnovni problemi zaostajanja Hrvatske za Slovenijom odnose na tri segmenta:(1) Političko ozračje neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu, (2)Tajkunska privatizacija, (3) Pogrešna razina stabilizacije. Umjesto restrukturiranja i po toj osnovi povećanja učinkovitosti poduzeća, uslijedilo je njihovo destruiranje, gušenje i gašenje s posljedicom rasta armije nezaposlenih, sa snažnim padom konkurentnosti i izvoza i s pojavom fenomena deindustrijalizacije. Na početku novoga stoljeća uslijedile su političke promjene i stvoreno je političko ozračje prihvatljivo za međunarodnu zajednicu i Europsku uniju, a to je bitno poboljšalo međunarodni položaj Hrvatske. Kumulirani ekonomski problemi u devedesetima stavili su novu koalicijsku Vladu lijevoga centra u poziciju svojevrsnog zatočenika koji veoma teško pronalazi putoveizlaza.
Traženje izlaza na osnovi politike restrukturiranja svih sektora gospodarstva (uz odgovarajuće reforme) u kombinaciji mjera monetarne i fiskalne politike dalo je neke rezultate i ostvarilo je neke pomake, ali nedovoljne. Strateški problem transformacije postojećeg modela privređivanja u model koji se zasnivana razvitku proizvodnje i na ekspanziji izvoza i dalje je ostao otvoren. Na XIII. svjetskom kongresu ekonomista (Lisabon 9.-13. rujna 2002.) na kojem je sudjelovala i hrvatska delegacija posebno je naglašena odlučna uloga političkih kriterija (demokratizacija, pluralizacija, funkcija pravne države, vladavina prava, ljudska prava i slobode) za priključenje Europskoj uniji, što znači da postojeća razina BDP Hrvatske nije više takva zapreka preko koje sene bi moglo proći. Predstavlja li to osnovicu za optimizam, tek valja vidjeti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
28530
URI
Datum izdavanja:
20.12.2002.
Posjeta: 1.568 *