Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.31727/gzb.46.5.7

Kapljica s Dunava

Nebojša Kojić orcid id orcid.org/0000-0002-2833-7532 ; Tehnička škola Nikole Tesle; Strukovna škola Marko Babić, Vukovar, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.166 Kb

str. 74-81

preuzimanja: 70

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj ima dugotrajnu tradiciju, prvenstveno zbog svojih prirodnih položaja izvrsnih za uzgoj grožđa i proizvodnju vina vrhunske kvalitete. Iako je trend opadanja prisutan prema statističkim pokazateljima, Republika Hrvatska je na karti svijeta itekako poželjna destinacija za kušanje vina iz svih njezinih krajeva. Tome svjedoče brojne manifestacije, pogotovo vezane uz istok Hrvatske koje uključuju i male proizvođače čime postaju vidljiviji svakom istinskom kušaču vinske kapljice.

Ključne riječi

vinogradarstvo; vinarstvo; Republika Hrvatska; kušanje; istok

Hrčak ID:

310086

URI

https://hrcak.srce.hr/310086

Datum izdavanja:

14.10.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 206 *




Uvod

Iako površinom mala, Republika Hrvatska (RH) posjeduje dugu tradiciju uzgoja vinove loze, na čijoj površini se nalazi čak četiri od pet klimatskih zona, s mnoštvom varijacija u reljefu i sastavu tla, što znači da je predodređena za proizvodnju vina za svačiji ukus (HTZ brošura).

Trenutno RH raspolaže s površinom nešto manjom od 21.000 ha vinograda i proizvodnjom manjom od 120.000 tona (Grafikon 1). Zbog geografskog položaja RH, kontinentalna klima u istočnom i središnjem dijelu zemlje susreće se s mediteranskom klimom u južnim, primorskim krajevima. Na tragu potonjeg donesen je izmijenjeni Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze (Narodne novine, broj 76/19) te se područje uzgoja vinove loze u RH dijeli na 4 regije (Dalmacija, Hrvatska Istra i Kvarner, Središnja bregovita Hrvatska te Slavonija i hrvatsko Podunavlje.) i 12 podregija (Slika 1) temeljeno na administrativnim granicama gradova i općina u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u RH.

[CHART]

Grafikon 1. Intenzivna površina i proizvodnja grožđa/ Graph 1. Intensive area and production of grapes

Izvor/Source: (DZS, 2023)

Svaka regija proizvodi mješavinu bijelog i crvenog vina – od autohtonih i međunarodnih sorti grožđa. Vinska regija Hrvatska Istra i Kvarner ima ugodnu mediteransku klimu s blagim zimama te suhim i toplim ljetima. Dominantna autohtona sorta bijelog grožđa u regiji je malvazija. Teran je autohtona sorta crnog grožđa koja se stoljećima uzgaja u Istri.

Nadalje, u vinskoj regiji Slavonija i hrvatsko Podunavlje sa svojom hladnom kontinentalnom klimom daje jedno od jedinstvenih autohtonih bijelih vina – graševinu. Od crnih vina dominiraju internacionalne sorte kao što su merlot, cabernet sauvignon, pinot crni, frankovka i zweigelt.

Hrvatsko vino iz regije Dalmacija je izuzetno zahvaljujući jedinstvenoj klimi i terroiru regije. Najpoznatije autohtone bijele sorte grožđa su pošip, grk, maraština, kujundžuša i debit. Od crnih sorti u Dalmaciji dominiraju plavac mali, babić, crljenak kaštelanski, plavina, lasina, dobričić. Što se tiče vinske regije Središnja bregovita Hrvatska, u sjevernom dijelu zemlje, pretežno je poznata po starim, autohtonim sortama poput škrleta, pošipa i kraljevine. Najčešće crvene sorte su one internacionalne poput crnog pinota i portugisca (Croatian wine).

image1.png

Slika 1. Prikaz 12 vinskih podregija RH/ Figure 1. 12 wine subregions of the Republic of Croatia

Izvor/Source: (Wordwall)

Republika Hrvatska je u 2023. godinu ušla sa zasađenih 88.812.063 trsova na 17.600,56 ha vinograda prema podacima Vinogradarskog registra APPRRR (Arkod). Najzastupljenija je sorta graševina (4.347,13 ha) sa 24,70 % zastupljenosti, zatim malvazija istarska (1.554,83 ha) sa 8,83 % zastupljenosti i plavac mali crni (1.333,73 ha) sa 7,58 % zastupljenosti u ukupnoj površini. Podaci za preostale najzastupljenije sorte u ukupnoj površini mogu se naći u Tablici 1 (APPPR).

Tablica 1. 20 vodećih sorti vinove loze u RH na dan 31.12.2022.

Table 1. 20 leading grape varieties in the Republic of Croatia on 31.12.2022.

R.br. Naziv sorte Površina (ha) Broj trsova
1graševina4.347,1321.003.587
2malvazija istarska1.554,836.627.943
3plavac mali crni1.333,7310.954.069
4merlot806,224.049.312
5cabernet sauvignon662,613.183.858
6chardonnay568,452.852.156
7plavina crna523,733.157.135
8rajnski rizling500,622.704.294
9frankovka440,341.993.459
10pošip bijeli329,472.326.259
11debit323,071.803.755
12maraština302,821.909.488
13sauvignon bijeli295,081.571.728
14babić287,041.758.631
15traminac crveni232,281.096.615
16teran231,90976.473
17syrah220,781.110.722
18pinot crni183,36987.081
19kraljevina181,171.203.736
20pinot sivi178,72948.405
Ukupno/Total 13.503,35 72.218.706

Izvor/Source: (APPPR, 2023)

Kada je u pitanju proizvodnja vina i potrošnja per capita, na Slici 2 može se vidjeti grafički prikaz proizvodnje vina (hl), a na Slici 3 potrošnja vina po glavi stanovnika (l).

[CHART]

Slika 2. Proizvodnja vina u RH/ Figure 2. Wine production in the Republic of Croatia

Izvor/Source: (DZS, 2023)

[CHART]

Slika 3. Potrošnja vina po stanovniku RH/ Figure 3. Wine consumption per inhabitant in the Republic of Croatia

Izvor/Source: (DZS, 2023)

Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Na Slici 4 može se vidjeti slikovni prikaz regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje.

To je područje od Virovitice i Daruvara na zapadu, pa sve do Erduta i Iloka na istoku. Regiju obilježavaju velika područja prekrivena vinogradima na kojima se proizvodi najveća količina vina u cijeloj državi, a sama tradicija uzgoja vinove loze seže još od rimskog doba. Sami vinogradi leže na blagim padinama na nadmorskim visinama od 150 do 450 metara (Vina Croatia).

Slavonska vina odličan su omjer kvalitete i cijene, a za ona vrhunska, grožđe raste na položajima Venje i Mitrovac kutjevačkog vinogorja, kao i u Erdutu, Belju, Srijemu, Daruvaru, Baranji ili Iloku. Desetljećima, u Slavoniji, najveći je broj uzgoja bijelih sorti, od kojih se ističu pinot sivi i bijeli, rajnski rizling, chardonnay, traminac, sauvignon itd., no kraljica je ipak graševina. Iako je sama po sebi internacionalna bijela sorta, proizvodnja graševine u ovoj je vinskoj regiji dovedena do tih razina da je mnogi poistovjećuju sa nazivom same regije i doživljavaju kao autohtonu.

Od crnih sorata počinju se sve više uzgajati sorte frankovka, kadarka i portugizac, a društvo im prave pinot crni, cabernet sauvignon, merlot i zweigelt. Velike površine prekrivene uređenim vinogradima ne jamče i kvalitetu vina, no vinari marljivo rade kako bi podigli svoju proizvodnju na viši nivo (Vina Croatia_1).

image2.png

Slika 4. Vinska regija Slavonija i hrvatsko Podunavlje/ Figure 4. Wine region of Slavonia and Croatian Danube Region

Izvor/Source: (Karte regija)

Kapljica s Dunava

Pravilnici o određivanju vinskih regija mijenjali su se s vremenom. No, ono što je postojano jest da su se vinogorja Srijem, Erdut i Baranja uvijek dovodili u svezu s Podunavljem koje predstavlja istok Hrvatske. Zbog dojmljivog podunavskog položaja, sva tri vinogorja smatraju se i zavičajem „vina s Dunava“ u kojima se pričaju jedne od najljepših vinskih priča, s nepreglednim vinogradima, gdje su smješteni najveći, najnagrađivaniji i najstariji vinski podrumi u Hrvatskoj (Vincekovo).

Neke osnovne spoznaje koje se tiču podregije Podunavlje, poput sume efektivnih temperatura i količine oborina, prethodno su objavljene u radu Kojić (2020).

Naglasak na sortimentu u trima vinogorjima podregije Podunavlje oslanja se na graševinu i bijele sorte. Međutim, treba naglasiti da crne sorte itekako posjeduju kvalitetu, što je i prikazano u radu Kojić i Jakobek (2019).

Mali proizvođači u vinogorjima podregije Podunavlje otvorili su svoje podrume posjetiteljima, pa su svoj urod premjestile u kušaonice i postale važan dio turističke ponude na podunavskim vinskim stazama, pokušavajući se tako probiti na scenu unatoč velikim igračima. S druge strane, pak, stvaranjem imidža da je neki brend sveprisutan i lako dostupan, gubi se ekskluzivnost u industrijskoj proizvodnji, što manjim vinarima omogućava proizvodnju vrhunskih vina. Manifestacije koje spajaju vinsku i gastro ponudu u spomenutim vinogorjima jesu: Iločka berba grožđa, noć vina u Iloku, Vinkovo u Iloku, Festival traminca, Vinkovo na Vučedolu, Bjelobrdska pudarina, Vinski grad Erdut – srednjovjekovni sajam, Wine&bike tour Erdut, GatorFest, Vinski maraton, Wine&walk, WineOs, Večer vina i umjetnosti, Vinatlon, Dunav art festival, Dani vina, turizma i cikloturizma.

Srijem

Kažu da su u Srijemu izlasci Sunca najljepši, mada se i zalasci mogu dočekati na obalama Dunava ili na nekom vinorodnom brežuljku uz čašu vrhunskog vina. Od bijelih sorti u ovom vinogorju dominantne su graševina, silvanac zeleni, traminac, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi. Od crnih se ističu frankovka, cabernet sauvignon, merlot, pinot crni. Nadmorske visine vinograda na kojima se uzgajaju ove izvrsne sorte su 200 - 250 m nadmorske visine (Srijem&Slavonija).

Područje Srijema je oduvijek bilo poznato po odličnim vinima – u srednjem vijeku crnima, a danas bijelima. Prostire se na zapanjujućem platou visoko iznad Dunava, a Iločki vinski podrum ostavio je izuzetan trag vinarske povijesti ovoga kraja, čuven po krunidbenoj svečanosti engleske kraljice Elizabete II., kao i njezinog sina kralja Charlesa III, gdje je uzvanicima služen iločki traminac. Kada je riječ o vinskim cestama, među najpoznatije vinske ceste u RH spada i Iločka vinska cesta, čija je specifičnost ta da su vinarije koje se nalaze na tom području smještene u samom naselju te tako ljubitelji dobre vinske kapljice mogu vrlo lako obići sve vinarije koje se nalaze na putanji. Proizvodnja vina u Iločkim podrumima odvija se na 990 hektara vinogradarskih položaja, a ukupno godišnje proizvedu oko 4 milijuna litara vina. Osim osnovne djelatnosti, vinogradarstva i vinarstva, razvijaju autentičnu i jedinstvenu turističku i ugostiteljsku ponudu, povezujući sadržaje turističke destinacije s vinarstvom i vinogradarstvom (Slavonia&Baranja).

Osim Iločkih podruma, svoju turističku i enogastronomsku ponudu, kao i prepoznatljivost vinske kapljice, između ostalog donose i: vina Papak, vinarija Ivan Čobanković, vinarija Trs, vino Buhač, vinarija Knezović, vinarija Julius Stipetić, podrumi Krešić, OPG Barbarić, vinarija Zajac, OPG Zelenika, podrum Marija, vinogradarska kuća Goldschmidt unutar vinarije Vupik, vinarija Srijemska kapljica, Vrhunsko vukovarsko, vinarija Dragun, vinarija Čobanković, vinarija Herceg, vinarija Burnaz, vinarija Dolić-Kraljević (Srijem&Slavonija).

Baranja

O posebitostima ovog vinogorja, već je bilo riječi u radu Kojić (2020). Najveća i najpoznatija vinarija je Belje, koja se nalazi u Kneževim Vinogradima. Beljski podrum u Kneževim Vinogradima iz 1527. godine najveći je u Hrvatskoj. Nova vinarija izgrađena je 2011. godine te ima kapacitet od osam milijuna litara. Vinarija Belje posjeduje 650 hektara vinograda na kojima prevladava sorta graševine, čija povijest seže na kraj 17. stoljeća, dok ostatak čine manje vinarije koje su u međuvremenu postale poznati proizvođači vina u gatorima (podrumima iskopanima u vodom izdubenim klancima surducima), a ujedno i cijenjeni ponuditelji enogastronomije kao što su: vinarija Alexandar, vinarija Gerstmajer, vinarija Josić, vinarija Jurković, vinarija Kalazić, vinarija Kočevar, vinarija Kolar, vinarija Kovats, vinarija Kusić, vinarija Matijević, vinarija Pinkert, vinarija Svijetli dvori, vinarija Szabo, vinarija Trojnaš, vinarija Underground, vinarija Vukoje, vinarija Zajec (Atlas vina).

Erdut

Vinogorje Erdut obuhvaća prostor između Drave na sjeveru i Dunava na istoku, dok s juga i zapada graniči s Vukovarom, Vinkovcima, Đakovom, Našicama i Valpovom. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima erdutsko-daljske planine. Uzgoj vinove loze na ovim je prostorima počeo još u doba Rimskog carstva. Kao i u većini istočne Hrvatske od sorti dominira graševina, dok je frankovka manje zastupljena nego u ostatku podregije. Od bijelih sorti najčešće se sade još i traminac, chardonnay, sauvignon blanc, muškat ottonel, sivi i bijeli pinot te rajnski rizling. U crnom sortimentu najviše je cabernet sauvignona, merlota, crnog pinota i zweigelta (Agroklub).

Vinarija Erdut sa sjedištem u dvorcu Adamović – Cseh je najpoznatija od svih vinarija. Tomu svjedoči činjenica da posjeduje najveći plantažni nasad u RH, smješten na 513 ha površine osunčanog dunavskog poluotoka te jednoj od najvećih drvenih bačava na svijetu, koja je u stalnoj upotrebi, kapaciteta sedamdeset i pet tisuća litara, u kojoj se uvijek nalazi graševina. U šali se zna reći kako bačva zauzima prostor nečijeg jednosobnog stana. Proizvodnja vina je do tri milijuna litara, a od 2022. godine prvi put se pušta u prodaju numerirana serija od sto tisuća boca vina koje se nalazilo u bačvi.

Nadalje, ostale vinarije koje se mogu izdvojiti, a u svom poslovanju osim vinske ponude nude i gastronomski kutak za posjetitelje su: vinarija Antunović, vinarija Brzica, vinarija Danubio, vinarija Iuris, vinarija Jakovac, vinarija Janečić, vinarija Magistra, vinarija Siber (Atlas vina).

Zaključak

Površine uzgoja vinove loze, proizvodnja vina, kao i konzumacija po glavi stanovnika u Republici Hrvatskoj su male u odnosu na vinski svijet, no njeni raznoliki okolinski uvjeti te primjena visoke tehnologije vinifikacije, čak i kod malih vinara stvaraju uvjete za proizvodnju kvalitetnih, a po svojstvima i originalnih vina. Otvaranjem svojih podruma, sudjelovanjem na brojnim manifestacijama koje destinacija nudi, a koje predstavljaju tradiciju, prirodnu i kulturnu baštinu te enogastronomiju, potencijal su za gospodarski razvoj kako samih proizvođača – vinara, tako i područja u kojem nude svoje usluge.

Graševina pokazuje visoku kakvoću u svim kategorijama vina te je danas najvažnija hrvatska sorta (oko 25 % udjela u sortimentu), a nalazi se u svim vinogorjima kontinentalne regije. Stoga, potrebno ju je brendirati kao autohtonu sortu. Skupa s njom, malvazija istarska i plavac mali obuhvaćaju gotovo polovicu hrvatskih vinograda te čine najveći dio vinske ponude.

Od ostalih sorata treba spomenuti – chardonnay, pinote, sauvignone, merlot, syrah, teran, rizling rajnski, pošip, plavinu, frankovku, debit, maraštinu, babić, traminac i kraljevinu, sorte bez kojih je nezamisliva ponuda hrvatskih vina.

Posljednjih godina područje vinskog istoka Hrvatske odnosno vinogorja Srijem, Baranja i Erdut obogaćuje i razvija spoj vinske i gastro ponude kroz organizaciju različitih manifestacija sadržajima dostojnih dobre kapljice od kojih vrijedi istaknuti Gatorfest, WineOs, Vinkovo u Iloku te Vinski maraton. Spomenute manifestacije generiraju najveći broj posjetitelja, te kroz kontinuitet održavanja na najbolji način promoviraju bogatu enogastronomsku ponudu Podunavlja, zbog čega predstavljaju izniman potencijal za razvoj i izvan granica države..

References

 

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, DZS. 2023 https://dzs.gov.hr/ 2023

 

Kojić, N., Jakobek, L. 2019 Chemical and sensory properties of red wines from Baranja vineyards.U Proceedings of International Conference 17^(th) Ružička days "Today Science - Tomorrow industry". Tomas. S., Ačkar, Đ. (eds.). , editor. Osijek and Zagreb: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology Osijek, Croatian Society of Chemical Engineers,; p. 63–71

 

Kojić, N. 2020 Tradicija i uvjeti uzgoja vinove loze u vinogorju Baranja. Glasnik zaštite bilja. 43(5):80–84

 

Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze. (NN,; 2019

 

Vinogradarski registar. (APPRRR). https://www.apprrr.hr/ 2023


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.