Stručni rad

https://doi.org/10.20471/acc.2023.62.s2.23

Uloga intervencijskog radiologa u liječenju komplikacija uroloških bolesnika

Vjekoslav Kopačin orcid.org/0000-0002-3854-6602 ; Department of Diagnostic and Interventional Radiology, Osijek University Hospital Center. Osijek, Croatia; Department of Radiology, Osijek Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Tajana Turk orcid.org/0000-0003-1535-1359 ; Department of Diagnostic and Interventional Radiology, Osijek University Hospital Center. Osijek, Croatia; Department of Radiology, Osijek Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Oliver Pavlović orcid.org/0000-0003-4571-3197 ; Department of Urology, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia; Department of Surgery, Urology, Orthopedics and Physical and Rehabilitation Medicine, Osijek Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Josip Perković ; Department of Urology, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia; Department of Surgery, Urology, Orthopedics and Physical and Rehabilitation Medicine, Osijek Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Vinko Krajina ; Department of Urology, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia; Department of Surgery, Urology, Orthopedics and Physical and Rehabilitation Medicine, Osijek Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Deni Pavoković ; Department of Urology, Osijek University Hospital Center, Osijek, Croatia

Sažetak

Veći broj liječenih uroloških bolesnika u tercijarnom kliničkom centru može dovesti i do većeg broja popratnih komplikacija,
u rasponu od 1% do 55% za različite zahvate, s incidencijom vaskularnih ozljeda od 0,43% do 9,5%. U bolesnika s
oštećenom funkcijom bubrega nužno je spriječiti gubitak zdravog parenhima bubrega i moguću hemodijalizu. Minimalno
invazivni, endovaskularni zahvati poput embolizacije bubrežne arterije (renal artery embolization, RAE) mogu liječiti velike
i za život opasne komplikacije, no za brzo i učinkovito liječenje neophodna je dobra i brza komunikacija između urologa i
interventnog radiologa. Apsolutne kontraindikacije za RAE su prisutnost akutne infekcije i prethodno poznata anafilaksijska
reakcija na jodna kontrastna sredstva, dok prethodne blage ili umjerene alergijske reakcije na jodna kontrastna sredstva nisu
kontraindikacija za RAE. Sredstva za embolizaciju koja se rabe mogu se podijeliti na sredstva za privremenu i trajnu embolizaciju.
Dok je dostupno sredstvo za privremenu embolizaciju želatinska spužva koja se može rabiti kao dodatni materijal ili
samostalno, za trajnu embolizaciju interventni radiolozi upotrebljavaju mikročestice, mikrosfere, tekuća sredstva za emboliju,
zavojnice i mikrozavojnice. Postupci RAE smatraju se sigurnima s niskom učestalošću komplikacija, pri čemu je non-target
embolizacija najozbiljnija. Postembolizacijski sindrom se smatra najčešćom nuspojavom i pogađa oko 90% bolesnika. Ukupni
rezultati pokazuju da je RAE siguran, minimalno invazivan postupak koji može učinkovito liječiti značajne komplikacije
uzrokovane drugim urološkim zahvatima s prijavljenim stopama uspjeha u rasponu od 87% do 100%.

Ključne riječi

Komplikacije uroloških zahvata; Jatrogene ozljede bubrega; Endovaskularni zahvati; Embolizacija bubrežne arterije

Hrčak ID:

310135

URI

https://hrcak.srce.hr/310135

Datum izdavanja:

31.7.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 198 *