Stručni rad
Unos soli u odrasloj populaciji
Vedran Premužić
; Klinički bolnički centar Zagreb
Inga Erceg
; PRIVATNA SPECIJALISTIČKA ORDINACIJA OBITELJSKE MEDICINE INGA ERCEG DR.MED. SPEC.
Aleksandar Jovanović
; Ordinacija opće medicine Aleksandar Jovanović
Željko Reiner
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Bojan Jelaković
; Klinički bolnički centar Zagreb
Sažetak
Pretjeran unos kuhinjske soli je vrlo značajan čimbenik rizika za nastanak arterijske hipertenzije, moždani udar, hipertrofiju lijeve klijetke, proteinuriju, osteoporozu, nefrolitijazu i neke karcinome probavnog sustava. Unos soli je nadmašio dnevne potrebe našeg organizma u svim razvijenim zemljama te u onima u razvoju. Danas ne govorimo o unosu koji bi bio prihvatljiv (do 5 grama) već o mnogo opasnijim količinama (preko 10 grama, a ponegdje i još više). Često zaboravljamo kako opasnost ne leži samo u soljenci na stolu već u gotovoj i polugotovoj hrani. I dok su neke zemlje krenule u smanjivanje unosa soli u svojoj populaciji te znaju količinu njenog dnevnog unosa, mi u Hrvatskoj dosada nismo imali dostupne podatke, iako smo pretpostavljali da podaci nisu ohrabrujući. U Velikoj Britaniji je potaknut veliki program (CASH) u cilju smanjenja prekomjernog unosa soli prije desetak godina te je postupno prerastao granice te zemlje te je postao svjetski (WASH). Velika Britanija je uspjela velikom akcijom u koju su bili vrlo aktivno uključeni mediji te prehrambena industrija (iako s mnogo otpora u početku) u samo jednom desetljeću smanjiti dnevni unos soli s 9.5 g na 8.6 g što je 10% sniženje cjelokupnog unosa, preračunato u oko 19700 tona soli.
Finska je uspjela zahvaljujući suradnji s prehrambenom industrijom smanjiti 20-25% količinu soli u najčešće kupovanim prehrambenim proizvodima (kruhu, mesu, siru i gotovoj hrani). Japanski znanstvenici su također krenuli u veliku akciju s time da su kao cilj uzeli 6 g dnevno kao maksimalno dopušteni unos soli u organizam. Mi smo se također uključili u svjetsku akciju te je 2007. predstavljena naša akcija CRASH (Croatian Action on Salt and Health). Jedan od naših ciljeva je odrediti količinu soli u nasumičnom i reprezentativnom uzorku naše populacije. Cilj je bio odrediti postoje li razlike u unosu kuhinjske soli između dvije skupine ispitanika, jedne iz ruralnog područja Karlovačke županije, a druge iz urbanog područja grada Zagreba, te postoje li razlike u životnim navikama te posljedično tome i prehrani i njenim popratnim simptomima.
Ključne riječi
Hrčak ID:
310366
URI
Datum izdavanja:
7.1.2010.
Posjeta: 340 *