Stručni rad
Pregled kretanja otpornosti značajnih izvanbolničkih bakterijskih patogena te ambulantna potrošnja antibiotika u Međimurju
Marina Payerl-Pal
Sažetak
Rezistencija bakterija na antibiotike je dobro prepoznat problem koji prijeti sigurnosti pacijenata u bolničkim sustavima, ali i javnom zdravstvu.
Mikrobiološki laboratorij Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije sustavno prati bakterijsku rezistenciju i potrošnju antibiotika u Međimurju.
Za praćenje podataka o osjetljivosti bakterija na antibiotike koristi WHONET program. Za praćenje potrošnje antibiotika koristi ABC kalkulator (verzija 3.1 prilagođen za hrvatsko tržište). U skladu s ATK klasifikacijom lijekova prati se i analizira skupina J01- antimikrobni lijekovi za sistemnu primjenu. Izvor podataka o potrošnji antibiotika su podaci o veleprodaji antibiotika u Hrvatskoj. Podaci o potrošnji antibiotika izražavaju se u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika po danu (DDD/TID).
Analizom bakterijske rezistencije izolata u Međimurju uočavaju se određene specifičnosti u odnosu na ostala područja u Hrvatskoj. Kretanje rezistencije S. pyogenesa na makrolide i klindamicin značajno odskače od hrvatskog prosjeka. Isto zapažanje uočava se i kod S. pneumoniae i njegovu osjetljivost na makrolide.
S. aureus otporan na oksacilin (MRSA) zastupljen je s manjim udjelom u ukupnom broju svih izolata S. aureusa od prosjeka Hrvatske i uglavnom se radi o bolničkim fenotipovima MRSA, koji su ujedno i multiplorezistentni.
E. coli kao najčešći bakterijski izolat u laboratoriju kroz godine pokazuje visoku rezistenciju na amoksicilin, trend porasta rezistencije na kotrimoksazol, nizak udio ESBL sojeva te lagani trend porasta na kinolone. Usprkos potrošnji uroantiseptika nitrofurantoina ne uočava se promjena u osjetljivosti E. coli na njega .
U praćenom periodu od osam godina izvanbolnička potrošnja antibiotika u Međimurju sudjeluje u ukupnoj potrošnji s visokim udjelom od 93,7% do 95,7% ukupne potrošnja antibiotika. Potrošnja beta laktamske skupine antibiotika (penicilini J01C i cefalosporini J01D) je dominantna i sudjeluje sa preko 70% u ukupnoj potrošnji antibiotika. Skupina J01F (makrolid-linkozamid) bilježi porast tijekom prve četiri godine praćenja te se zadnje četiri godine kreće od 2,4 do 2,7 TID-a i do sada s najvišim relativnim udjelom u potrošnji antibiotika od 13,6%.
U ambulantnoj potrošnji antibiotika uočavaju se odstupanja u potrošnji ovisno o sezoni. Iako se prati lagani silazni trend u ambulantnoj potrošnji antibiotika u Međimurju zadnjih osam godina, upotreba antibiotika je još uvijek neopravdano visoka.
U cilju smanjenja ambulantne potrošnje antibiotika neophodna je edukacija različitih ciljnih skupina, javnosti i liječnika koji propisuju antibiotika.
Ključne riječi
Hrčak ID:
310503
URI
Datum izdavanja:
7.7.2010.
Posjeta: 110 *