Stručni rad
Mortalitet u šećernoj bolesti
Mario Šekerija
Tanja Ćorić
Željko Metelko
Sažetak
Šećerna bolest (diabetes mellitus) je složen metabolički poremećaj karakteriziran apsolutnim ili relativnim nedostatkom inzulina te posljedičnom hiperglikemijom uz poremećaje u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Povezana je s povišenim rizikom od nastanka mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija, smanjenom kvalitetom života i povišenim mortalitetom u odnosu na referentnu populaciju.
Procjenjuje se da je na svjetskoj razini dijabetes 5. vodeći uzrok smrti (nakon zaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, maligniteta i ozljeda) sa postotnim udjelom od 5.2% (1). Unatoč značajnom napretku u zbrinjavanju i liječenju šećerne bolesti koji je postignut u proteklim desetljećima, stope mortaliteta kod dijabetičke populacije su još značajno više u odnosu na opću populaciju (2).
Više stope mortaliteta kod oboljelih od šećerne bolesti dovode do smanjenog očekivanog trajanja života koje je kod sredovječnih osoba sa šećernom bolešću 8 godina kraće u odnosu na opću populaciju (3). Procjenjuje se također da bi dijabetes mogao biti odgovoran za usporavanje sniženja stopa mortaliteta recentno vidljivo u općoj populaciji (4).
Postojanje kvalitetnih podataka o šećernoj bolesti, kako na svjetskoj tako i na nacionalnoj razini je neophodno za usmjeravanje djelatnosti vezanih uz taj problem. Kvalitetni epidemiološki podaci mogu značajno unaprijediti naše razumijevanje prirode bolesti te ukazati na koju bismo značajku bolesti mogli bolje djelovati. Praćenje mjera rasprostranjenosti bolesti u populacijama nam može ukazati na određene genetske ili okolišne rizične čimbenike, a praćenje stopa smrtnosti i uzroka smrti kod osoba sa šećernom bolešću i njihova usporedba na različitim populacijama nam daju uvid u vrstu i kvalitetu zdravstvene skrbi određene regije. Time se omogućava dodjela i/ili realokacija sredstava za zbrinjavanje šećerne bolesti kako bi se najuspješnije nosilo sa komplikacijama iste, uz odgovarajući cost-benefit.
Podaci o mortalitetu osoba sa šećernom bolešću se najčešće uzimaju iz sustava vitalne, odnosno mortalitetne statistike koji u Hrvatskoj ima višestoljetnu tradiciju (5). Na populacijskoj razini oni su korisni za praćenje trendova o smrti pripisivoj šećernoj bolesti. Problem predstavlja činjenica potvrđena u mnogim studijama (6-8) da se šećerna bolest često ne nalazi na potvrdi o smrti, niti kao osnovni niti doprinoseći uzrok smrti. Posljedično tomu, nacionalne statistike koje se oslanjaju na mortalitetnu statistiku značajno podcjenjuju utjecaj šećerne bolesti na zdravlje populacije (9). Podaci ukazuju da se šećerna bolest nalazi u znatno većem broju potvrda o smrti kao jedan od razloga smrti nego kao osnovni razlog (10).
Drugi način prikupljanja podataka o smrtnosti pripisivoj šećernoj bolesti su kohortne studije koje imaju nekoliko prednosti u odnosu na klasičnu mortalitetnu statistiku. Najočitija prednost je činjenica da one mogu pratiti mortalitet u svih osoba sa šećernom bolešću (u uzorku čiji se rezultati generaliziraju na populaciju), a ne samo onih kojima je dijabetes naveden na potvrdi o smrti. Njima se također mogu istraživati povezanost između rizičnih faktora i ishoda te dodatni rizik smrtnosti dijabetičke u odnosu na ne-dijabetičku populaciju u povezanosti s rizičnim čimbenicima. No, iako kohortne studije identificiraju subpopulaciju sa šećernom bolešću, većina njih se još uvijek oslanja na potvrde o smrti da bi odredili uzrok smrti.
Ključne riječi
šećerna bolest; mortalitet; javno zdravstvo
Hrčak ID:
310537
URI
Datum izdavanja:
7.7.2010.
Posjeta: 125 *