Prethodno priopćenje
Testiranje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima
Jelena Balog Vojak
; Hrvatski povijesni muzej
Tanja Buzina
orcid.org/0000-0002-9075-0854
; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Elia Ekinović Micak
orcid.org/0000-0003-3418-5923
; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Ana Vukadin
Sažetak
Cilj Završna verzija Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) objavljena je u lipnju 2021. godine. Nakon objave bilo je nužno provesti testiranje u redovnim procesima stručne obrade građe u arhivima, knjižnicama i muzejima, u različitim informacijskim sustavima kako bi se potvrdila primjenjivost Pravilnika KAM i stekao uvid u moguće smjerove daljnjeg razvoja.
Pristup. Budući da je u izradi Pravilnika KAM posebna pažnja posvećena fl eksibilnosti, odnosno mogućnosti da se sadržaj nekog podatka iskaže na različite načine, ovisno o mogućnostima informacijskog sustava, osnovna je pretpostavka bila da je Pravilnik KAM najvećim dijelom primjenjiv u svim postojećim procesima i softverima za stručnu obradu građe, ali da je njegov potencijal moguće potpuno ostvariti tek u strukturiranom i suradničkom okruženju, odnosno u interoperabilnim sustavima koji pružaju mogućnost korištenja zajedničkih normativnih datoteka i nadziranih rječnika te semantičkog obogaćivanja.
Rezultati. Testiranjem je ta pretpostavka potvrđena. Ukupno oko 40 % odredbi Pravilnika KAM već se primjenjuje u praksi, dok se još oko četvrtine može primijeniti bez potrebe za tehničkim izmjenama ili nadogradnjama u informacijskom sustavu. To se većinom odnosi na iskorištavanje postojećih mogućnosti za bilježenje podataka u strukturiranom obliku, normativni nadzor nad podacima i dosljednu upotrebu nadziranih rječnika.
Praktična primjena. Ujedno se u tim promjenama zapaža i najveći potencijal Pravilnika KAM za poboljšanje razine stručne obrade. Većina sudionika, međutim, od Pravilnika KAM općenito očekuje tek manja poboljšanja. Naime značajna poboljšanja dugoročno su nemoguća bez razvoja sustava koji omogućuju interoperabilnost, kao niti bez jačanja suradničkih praksi. Osim toga nužno je u radne procese većine ustanova aktivnije uključiti skrb o podacima, što može zahtijevati dodatne organizacijske i financijske napore. Stoga se uvođenje primjene Pravilnika KAM preporučuje postupno i u skladu s mogućnostima. Potrebno je prije svega izraditi aplikacijske profi le koji će biti u skladu sa zadaćama i praksama ustanove te odrediti promjene koje će ustanovi najviše koristiti ili koje se mogu uvesti bez ispunjavanja kompleksnih preduvjeta. U kontekstu edukacije pokazalo se osobito važnim analizirati model djelo–izraz–pojavni oblik–primjerak u arhivskoj i muzejskoj zajednici kako bi se utvrdilo u kojim segmentima je neposredno primjenjiv, a u kojima se može zanemariti. Također je važno dodatno predstaviti mogućnosti prilagodbe Pravilnika KAM različitim formatima i informacijskim sustavima, npr. kroz usporedno predstavljanje zapisâ izrađenih prema Pravilniku KAM u različitim okruženjima.
Ključne riječi
Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima; Pravilnik KAM; Pravilnik KAM – primjena u praksi; testiranje
Hrčak ID:
310751
URI
Datum izdavanja:
2.11.2023.
Posjeta: 152 *