Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.4

Utjecaj ekspozicije krošnje na morfološka svojstva iglica devet četinjača

Biljana M. Nikolić ; Institute of Forestry, Kneza Višeslava 3, Belgrade, Serbia
Katarina Mladenović orcid.org/0000-0002-9172-2388 ; Institute of Forestry, Kneza Višeslava 3, Belgrade, Serbia
Ljubinko Rakonjac ; Institute of Forestry, Kneza Višeslava 3, Belgrade, Serbia
Slobodan Milanović orcid.org/0000-0002-8260-999X ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Kneza Višeslava 1, Belgrade, Serbia
Marija S. Marković orcid.org/0000-0002-6070-6844 ; Institute of Forestry, Kneza Višeslava 3, Belgrade, Serbia
Srdjan Bojović ; University of Belgrade, Institute for Biological Research “Siniša Stanković”, Boulevard Despota Stefana 142, 11060 Belgrade, Serbia

Sažetak

Analizirano je 66 stabala devet vrsta četinjača: atlaskog cedra, crnog bora, bodljikave smreke, duglazije, obične smreke, šumske tise, Pančićeve omorike, koloradske  jele i obične jele, iz šest beogradskih parkova. Analizirano je pet iglica sa svake od četiri glavne ekspozicije krošnje. Ispitivana je duljina, širina, površina i opseg iglica. Vrste, parkovi u kojima su pronađene, kao i ekspozicije njihovih kruna, razlikovali su se po duljini i širini iglica. Korelacije između izmjerenih svojstava iglica određene su linearnom regresijskom analizom. Utvrđene su jake pozitivne korelacije između duljine, opsega i površine iglica. Razlike među vrstama u zahtjevima za svjetlom određuju vrste za pojedinačnu sadnju kao vrste koje vole svjetlo ili polusjenu (atlaski cedar, obična smreka, Pančićeva omorika, bodljikava smreka, crni bor i duglazija) ili za grupnu sadnju kao sjenoljubne vrste (obična jela, dugoigličava jela i šumska tisa).

Ključne riječi

četinjače,conifers,correlations,korelacije,izloženost,exposure,needle morphology,morfologija iglica,parkovi,parks

Hrčak ID:

311445

URI

https://hrcak.srce.hr/311445

Datum izdavanja:

15.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 832 *