Govor, Vol. 38 No. 1, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/govor.2021.38.02
Prilog vitalnosti krčkoga mletačkoga (vejanskoga) dijalekta
Nina Spicijarić Paškvan
orcid.org/0000-0001-9833-7936
; Institute for Historical and Social Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Rijeka
Sažetak
Grad Krk je tijekom povijesti bio jedina romanska enklava na istoimenome otoku. Isprva kao
grad u kojemu se govorio dalmatoromanski (veljotski) jezik, a zatim grad u kojemu se rabi(o)
mletački (vejanski). Danas tek nekolicina (starijih) ljudi u gradu Krku još govori mletačkim dijalektom, dok ostali mještani rabe neku vrstu čakavskoga koinea, u kojemu se očituju opće
čakavske značajke otoka Krka. Cilj je ovoga istraživanja, na temelju rezultata dobivenih
usmjerenim sociolingvističkim upitnikom, procijeniti vitalnost krčkoga mletačkoga (vejanskoga) dijalekta prema devet UNESCO-ovih faktora za procjenu ugroženosti jezika. Analiza upitnika je pokazala da je nekada prestižni dijalekt, simbol urbanosti grada Krka, danas komunikacijskim kôdom tek manjega broja, uglavnom starijih, bilingvalnih Krčana. Također je pokazano da je i dalje dio njihova identiteta i tradicije, ali i da se taj njegov status iz generacije u generaciju smanjuje. Ispitanici su svjesni da njihov dijalekt nestaje, ali, uz iznimke, uglavnom ne inzistiraju na njegovu očuvanju. Ovim se radom željela pokazati vitalnost krčkoga mletačkoga (vejanskoga) dijalekta u 21. stoljeću.
Ključne riječi
krčki mletački (vejanski); UNESCO-ov program; umiranje jezika; očuvanje jezika
Hrčak ID:
260700
URI
Datum izdavanja:
21.7.2021.
Posjeta: 1.442 *