Pregledni rad

Istraženost govora Đakovštine

Marija Raguž ; Medicinski fakultet Osijek, Osijek

Sažetak

Đakovština se može promatrati kao geografski, povijesno-politički ili
prostor sa zajedničkom kulturom. Obuhvaća 56 naselja, s time da prema
povijesno-političkom kriteriju Vuka nije dio Đakovštine, a kulturološki i
geografski jest. Istraženost govora Đakovštine analizirana je na temelju
izvora relevantnih za slavonski dijalekt i za Đakovštinu, ponajprije su to
Zbornik Muzeja Đakovštine i Revija Đakovačkih vezova. Zatim, pretražen
je i Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa pretragom
prema imenima pojedinih naselja kako bi se utvrdilo jesu li obrađeni njihovi
mjesni govori, a na isti je način napravljena i općenita internetska pretraga.
Najviše je govora Đakovštine obradio Stjepan Ivšić 1913. godine svrstavši
ih u posavski poddijalekt slavonskoga dijalekta. Stjepan Pavičić obradio
je veći broj mjesta uključivši i ona u kojima se ne govori slavonskim
dijalektom, ali spomenuo je samo malen broj obilježja govora. U novije
vrijeme ističe se doktorski rad Ivane Čatić o toponimiji Đakovštine, a uz to
se pojavljuju i diplomski radovi o pojedinim mjesnim govorima i njihovim
značajkama. Govori Đakovštine u pravilu nisu detaljno istraženi, o nekim
od njih ne postoje nikakvi podatci. Zapadni dio Đakovštine uopće nije istražen.

Ključne riječi

dijalektologija; Đakovština; slavonski dijalekt; sociolingvistika

Hrčak ID:

311589

URI

https://hrcak.srce.hr/311589

Datum izdavanja:

15.12.2023.

Posjeta: 408 *