Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.38003/zrffs.16.2

Reprezentacija i subverzija u Hrvatskoj Aleksandridi

Nebojša Lujanović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu
Paula Jurišić ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet


Puni tekst: engleski pdf 230 Kb

str. 27-42

preuzimanja: 112

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 230 Kb

str. 27-42

preuzimanja: 146

citiraj


Sažetak

Čitanjem romana Hrvatska Aleksandrida kao viteškoga narativa strukturirana oko povijesne figure, ovaj rad usmjeren je na njegovu reinterpretaciju u ključu popularne kulture te politiku reprezentacije nositelja radnje, koji se mogu čitati kao nositelji određenih ideoloških vrijednosti istovremeno djelujući afirmativno i subverzivno prema dominantnome sustavu vrijednosti. Osim toga, rad se usmjerava na taktiku romana koja podriva dominantne kodove postavivši tezu da je upravo viteški roman idealan oblik za proučavanje sukoba između ideološkoga centra i margine. Kodificiranje žanra povećava transparentnost teksta omogućujući uočavanje novih interpretacijskih potencijala analizirana narativa iz perspektive političkoga čitanja. Tako se srednjovjekovni roman Hrvatska Aleksandrida otkriva kao tekstualni teren na kojemu se manifestiraju odnosi konkretnih društvenih snaga, vidljivi tek kada primijenimo opisanu metodološku optiku. Dominantni viteški i biblijski kod otisak su upravo viteškoga i crkvenoga društvenog sloja kao nositelja moći povijesnoga razdoblja u koji je upisan tekst. Stoga viteški narativ istovremeno udovoljava njihovim imperativima, ali i nudi disparatne motive poput fantastike, praznovjerja, satire, društvene kritike, individualističkoga morala itd. Takva proturječnost upisana u (kulturni) tekst potvrđuje učestalu tezu teoretičara kulturalnih studija o kulturi kao bojnome polju. Na razini teksta to se manifestira kao niz nepomirljivih motiva koji promiču površnomu čitatelju ako se zaustavi na čitanju ili pregledu površinske razine, na kojoj samo prividno uspostavlja ideološki (nametnuti) konsenzus. On ipak ima svoj antipod, koji ne može sasvim potisnuti i ta se binarna opozicija u pojedinim segmentima artikulira drukčije od predviđenoga, a upravo njezina rotacija čini navedeni tekst zanimljivim za druga (naknadna) čitanja.

Ključne riječi

društvo; ideologija; kultura; moć; politika reprezentacije; subverzija; sukob

Hrčak ID:

311865

URI

https://hrcak.srce.hr/311865

Datum izdavanja:

21.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 659 *