Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.7
TERMINOLOŠKI ASPEKTI MEDICINSKOGA NAZIVLJA – IZMEĐU NORME I UPORABE
Anamarija Gjuran-Coha
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Tajana Tomak
; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci
Sažetak
Medicinska je terminologija osnovni instrument prenošenja informacija između liječnika i pacijenata, ali i među samim liječnicima. Svaka terminologija, pa tako i medicinska, teži standardizaciji koja podrazumijeva usklađivanje prema načelu jednoznačnosti, sustavnosti i uklopljenosti u hrvatski jezični sustav. Stoga pri stvaranju nazivlja neke struke treba voditi računa o određenim zakonitostima, odnosno načelima. U medicinskoj se komunikaciji rabe normirani nazivi, ali i ad hoc stvoreni nazivi koji su rezultat imenovanja nekoga novog pojma, pojave ili predmeta. Radi sređivanja strukovnoga nazivlja pokrenut je projekt Struna. Do danas je normirano pet nazivlja iz područja biomedicine (anatomije, fiziologije, oftalmologije, farmakologije i stomatologije). Terminologije ostalih grana i dalje su izazov stručnjacima-liječnicima iz toga područja i lingvistima. No u svakodnevnoj se komunikaciji bilježi raskorak između propisanih – normiranih naziva i nenormiranih koji su u učestaloj uporabi. Terminološka načela, proizišla iz opće terminološke teorije, uzrokuju terminološke dvojbe stručnjacima, laicima i prevoditeljima. Cilj je ovoga rada istražiti terminološka kolebanja koja su svakodnevno prisutna u medicinskome jeziku. Ovo korpusno istraživanje ponudit će rješenja za terminološke dvojbe i kolebanja zabilježena u medicinskoj publicistici i komunikaciji. Građa za istraživanje prikupljana je ručno, a terminološke su jedinice bilježene u kontekstu uporabe, u kojemu se utvrđuje značenje i mjesto u pojmovnome sustavu. Korpus su činile medicinske publikacije: knjige (2), stručno-znanstveni časopisi (4), stručno-popularni časopisi (2), dnevni tisak (1) te informativni televizijski program. U radu je dan teorijski okvir koji će poslužiti kao temelj analize. Istraživanje je pokazalo da opća terminološka načela nisu apsolutno prihvatljiva za sve struke. U medicinskoj je terminologiji uporaba stranih naziva učestala kao i internacionalizama koje ne bi trebalo mijenjati domaćim istovrijednicama. Iako su prema općoj terminološkoj teoriji nepoželjne u nazivlju, sinonimija i polisemija u medicinskome nazivlju neizbježne su. Uzimajući u obzir višefunkcionalnost jezika te različite komunikacijske situacije, njihova je uporaba jasno razgraničena. S obzirom na dinamičnost jezika veza između pojma i naziva nije neraskidiva jer se značenja mijenjaju i proširuju.
Ključne riječi
medicinski jezik; medicinska terminologija; normiranje jezika; terminološka načela.
Hrčak ID:
312053
URI
Datum izdavanja:
22.12.2023.
Posjeta: 226 *