Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yq32oh8e89
LJUDEVIT GAJ I GLAZBA
Vjera Katalinić
orcid.org/0000-0001-7230-7990
Sažetak
U tekstu se donose podatci koji analiziraju djelovanje Ljudevita Gaja u kontek-
kontekstu glazbe i glazbenika. Artikulirane su cjeline koje propituju djelovanje ovog političara, ideologa i književnika na području glazbenog kazališta, prvenstveno kroz odnos s impresarijom Heinrichom Börnsteinom, preko kojega je pokušao potaknuti osnutak nacionalnog kazališta, potom odnos s hrvatskim skladateljima poput Ferde Livadića, a izdvaja se odnos s muzikologom Franjom Ks. Kuhačem te se progovara o Gajevim idejama vezanim uz glazbu i njezinu promidžbu nacionalnog. Posebno je poglavlje posvećeno Gajevom vladanju glazbom u skladu s obiteljskim indikacijama i profilom glazbene kulture u gradovima u kojima je boravio. U radu je korištena brojna literatura – od novinskih napisa iz razdoblja Ilirskoga pokreta, preko nezaobilaznih Kuhačevih radova, do najnovijih studija, ali i vlastitih istraživanja i promišljanja.
O glazbenim/glazbeničkim zaslugama Ljudevita Gaja (1809-1872) već je pisano i referirano, prvenstveno o njegovom učešću u kreiranju najšire poznatih budnica i davorija među kojima je na prvome mjestu u 19. stoljeću često izvođena „Horvatov sloga i zjedinjenje“ (poznatija pod tekstovnom incipitu „Još Hrvatska nij' propala“), nastanak i kontekst širenja koje je minuciozno predstavio Nikša Stančić. Međutim, gotovo svi podatci na temu „Gaj i glazba“ proizlaze iz napisa muzikologa i etnomuzikologa Franje Ksavera Kuhača (1814-1911) koji ga smještava među ilirske
glazbenike, a posvetio mu je i mnoge retke objavljene u samostalnim publikacijama
i novinskim člancima. Među njima su i često citirane Gajeve ideje o tome
kakva treba biti „narodna“ glazba, što, u okviru cjelokupnog pogleda na Gajevo
(„glazbeničko“) djelovanje, predstavlja i predmet ovoga rada. Nadalje, Gajev kulturni
angažman utjecao je i na zagrebačke operne impresarije, poput Heinricha
Börnsteina, a osim s Livadićem, bio je u kontaktu i s drugim suvremenim mu skladateljima,
poput Dragutina pl. Turanyija. Rad je artikuliran u četiri cjeline u kojima
se donose podatci o odnosu Ljudevita Gaja prema (glazbenom) kazalištu, o suradnji
s nekim hrvatskim skladateljima, o vezama Gaja i Franje Ksavera Kuhača – onim
izravnim ili pak posredstvom Ferde Livadića –, te napokon o Ljudevitu Gaju i glazbi.
Neke Gajeve ideje o glazbi upućuju na to do koje je mjere i sâm njome vladao, ali
i na ulogu glazbe u njegovoj okolini te na njegove stavove o tom umjetničkom području,
što je i svojevrstan zaključni dio ovoga rada.
Ključne riječi
Ljudevit Gaj; glazba; Franjo Ksaver Kuhač; Ferdo Livadić; nacionalno u glazbi.
Hrčak ID:
312846
URI
Datum izdavanja:
15.12.2023.
Posjeta: 150 *