Arti musices, Vol. 54 No. 2, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mnlqgc3xqy
Institucionalizacija moderne građanske glazbene kulture u Kranjskoj i Donjoj Štajerskoj u 19. stoljeću
Maruša Zupančič
orcid.org/0000-0002-0983-818X
; SRC SAZU Institute of Musicology, Ljubljana, Slovenia
Sažetak
Opadanje moći stare aristokracije dovelo je do uspona novih klasa – bogatog građanstva i nižeg plemstva, zvanih »drugo društvo«. Glavna sastajališta za izvođenje glazbe i društveni život viših slojeva bili su glazbeni saloni koje su obično vodile domaćice (salonnière). Barem do početka 19. stoljeća saloni su bili dostupni samo na poziv i preporuku. Svijet salonske kulture u Kranjskoj postupno se počeo otvarati organiziranjem glazbenih akademija koje su se u Ljubljani održavale tijekom 1780-ih i 1790-ih u dvorani Redoutensaal i klubu Casino. Glazbenici koji su nastupali u tim akademijama bili su lokalni amateri i profesionalci, ali i strani profesionalni glazbenici koji su se zadržavali u Ljubljani. Središnje mjesto među lokalnim amaterima zauzimale su gospođe iz gornjih slojeva i bogatog građanstva, koje su pjevale i svirale klavir na tim poluprivatnim glazbenim akademijama. Usto, intimni miljei glazbenih salona pružali su im mogućnost za slobodnije umjetničko izražavanje u pjevanju i sviranju klavira. Pomodni glazbeni žanr na takvim društvenim okupljanjima bila je i komorna glazba, osobito gudaći kvartet. Godine 1794. za ljubitelje glazbe u Ljubljani osnovan je gudaći kvartet za amatersko muziciranje koji je uskoro pozvao i druge glazbene zanesenjake da se pridruže tom društvu, kasnije poznatom pod imenom Philharmonische Gesellschaft. Društvo se isprva sastojalo od članova iz građanstva i četiriju članova kvarteta, no plemstvo se naposljetku prilagodilo novoj situaciji i počelo surađivati s građanstvom. Vlasti su službeno odobrile djelovanje toga društva 1802. godine i dopustile članstvo svakomu tko je bio voljan pridonijeti njegovu napretku bez obzira na status ili klasu. Žene su se mogle pridružiti društvu samo kao izvođačice (amaterke). Postojanje toga društva potpuno je ovisilo o financijskoj podršci njegovih članova. Akademije i koncerti društva održavali su se tjedno i bili su polujavni, ali namijenjeni samo zatvorenom krugu svojih članova. Tek je 1849. bilo omogućeno da svatko postane članom toga društva bez obzira na status ili spol.
U Donjoj Štajerskoj najstarije udruge s kulturnom misijom bile su u kasnom 18. stoljeću amaterska kazališna društva. Još 1801. građanstvo, uglavnom činovnici, u Celju je osnovalo Musikverein. Od 1820-ih nadalje bilo je drugih pokušaja da se osnuju glazbena društva uključujući Musikverein 1825. u Mariboru, koji je počeo redovito djelovati tek 1841. godine, zatim Lavanter Musikverein 1832. u Celju te nekoliko drugih. Međutim, tek je u drugoj polovici 19. stoljeća s osnutkom brojnih glazbenih društava u Kranjskoj i Donjoj Štajerskoj – uključujući najvažnija kao što su Glasbena matica (1872), Pett auer Musikverein (1878), Cillier Musikverein (1879) i Marburger philharmonischer Verein (1881) – glazbeni život postao dostupniji i prestao biti privilegij bogatih iako su neka glazbena društva i dalje ograničavala pristup njihovim priredbama samo na svoje članove. Zabilježeno je i nekoliko pokušaja da se glazbena poduka i u Kranjskoj i u Donjoj Štajerskoj institucionalizira, ali oni nisu doveli do dobro organiziranih i stalnih institucija sve do 1850-ih u Kranjskoj i 1880-ih u Donjoj Štajerskoj.
Ključne riječi
glazba 19. stoljeća; glazbena društva; glazbeni saloni; moderna građanska glazbena kultura; Kranjska; Donja Štajerska; Filharmoničko društvo u Ljubljani; glazbeni amateri; glazbeni profesionalci
Hrčak ID:
313366
URI
Datum izdavanja:
16.1.2024.
Posjeta: 142 *