Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yk3jwh74l9
Zaštita i obnova obalnih laguna jezera Pomorie, Bugarska
Dimitar Popov
orcid.org/0000-0003-1873-8815
; Green Balkans NGO
*
Galina Meshkova
; Green Balkans NGO
* Dopisni autor.
Sažetak
Jezero Pomorie je obalna slana laguna na bugarskoj obali Crnog mora. Laguna se koristi za proizvodnju soli i vađenje ljekovitog blata. Smještaj uz drugi najvažniji selidbeni sustav ptica u Europi – Via Pontica – i postojanje solana, glavni su čimbenici koji utječu
na važnost močvare za gniježđenje, selidbu i zimovanje ptica. Na tom području nalazi se najveća gnijezdeća kolonija dugokljunih čigri na Balkanu s 1000 do 2400 parova i značajnim udjelima nacionalnih populacija modronoge sabljarke, crvenokljune čigre, male čigre,
morskog kulika i vlastelice. Populacija u Europi kritično ugrožene velike zelendjevice Lestes macrostigma (red Odonata) zabilježena u jezeru Pomorie najvažnija je u Bugarskoj i značajna na europskoj razini. Očuvanje i socio-ekonomska važnost lagune prepoznata je njezinim proglašenjem Ramsarskog područja, Važnog područja za ptice (IBA), nacionalno zaštićenog područja i dva područja Natura 2000 – posebnog područja očuvanja „Pomorie” prema EU Direktivi o staništima 92/43 i područja posebne zaštite “Pomoriysko ezero”
prema EU Direktivi o pticama 2009/147. Nevladina organizacija Zeleni Balkan vodi dugoročni program očuvanja ovog područja koji traje više od 25 godina. Rezultati obnove staništa najbolje se očituju u porastu broja dugokljunih čigri s 5 parova u 1998. na 2200 parova u 2020. godini i uočenom neredovitom gniježđenju crnoglavog galeba Larus
melanocephalus i debelokljune čigre Gelochelidon nilotica u razdoblju 2013.-2018. Prijetnje su brojne i uključuju razvoj turizma i gubitak staništa; uznemiravanje gnijezdećih ptica vodenim sportovima i posjetiteljima; te razvoja koji dovodi do poremećaja hidrološkog
režima. Projekt “LIFE for Pomorie Lagoon” imao je za cilj osigurati stabilan hidrološki režim i obnoviti stanište za razmnožavanje ptica. Istraživanja ornitofaune ukazuju na opadanje broja dugokljunih čigri i modronogih sabljarki zbog poremećene kontrole dotoka slatke vode i rezultirajućeg smanjenja saliniteta i plavljenja staništa za gniježđenje.
Obnovljeni otočić za gniježđenje imao je neposredan učinak na gniježđenje dugokljunih čigri i modronogih sabljarki s porastom od 52% i 150% na godišnjoj razini između 2021. i 2022.
Ključne riječi
jezero Pomorie; Natura 2000, dugokljuna čigra; modronoga sabljarka; Crno more; Via Pontica
Hrčak ID:
313713
URI
Datum izdavanja:
25.1.2024.
Posjeta: 769 *