Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.31952/amha.21.2.7

Zdravstvena skrb u slavonskom Provincijalu tijekom 19. stoljeća

Slavko Čandrlić orcid id orcid.org/0000-0002-9464-2009 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska.
Danijel Šabanović ; Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Osijek, Hrvatska
Karlo Mahaček ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska.
Dubravka Holik orcid id orcid.org/0000-0003-3409-8029 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska.
Maja Miškulin ; Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska.
Miodrag Beneš ; Zavod za javno zdravstvo Sv. Rok, Virovitičko - podravske županije, Virovitica, Hrvatska.
Ivan Miškulin orcid id orcid.org/0000-0003-2932-7157 ; Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska.
Ivan Včev ; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska.
Davor Lešić ; Fizio Educa
Marija Čandrlić orcid id orcid.org/0000-0003-2932-7157 ; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska.


Full text: croatian Čandrlić et. al.pdf 560 Kb

page 321-334

downloads: 52

cite


Abstract

Zbog neposredne blizine s Osmanskim Carstvom, u Slavoniji je postojala stalna opasnost od ulaska brojnih zaraznih i nezaraznih bolesti. Dodatna su otegotna okolnost bili loši životni i higijenski uvjeti, siromaštvo, suše i poplave. Odlaskom Osmanlija krajem 17. stoljeća zdravstvenu skrb pružala je tek nekolicina brijača i ranarnika, koji su ostali živjeti u slavonskom Provincijalu. Zbog loše zdravstvene zaštite, carica i kraljica Marija Terezija 1770. donosi Opći zdravstveni zakon koji se primjenjivao na području cijele Habsburške Monarhije, uključujući i Slavoniju. Među ostalim, njime je predviđeno uvođenje formalnog obrazovanja za zdravstvene radnike, što je u konačnici rezultiralo stvaranjem kvalitetnijega medicinskog kadra. Usporedno s tim, šarlatanima se sve češće izricala zabrana rada. Nedostatak obrazovanih liječnika, stomatologa, primalja, ljekarnika i veterinara pokušalo se riješiti različitim mjerama kojima se poticalo njihovo školovanje i usavršavanje. Nakon stjecanja diplome ti su stručnjaci bili raspoređeni u bolnice, domove za starije i nemoćne osobe, domove za invalide i u druge zdravstvene ustanove u kojima se stanovnicima slavonskog Provincijala pružala zdravstvena skrb.

Keywords

Slavonija, zdravstvena skrb, 19. stoljeće, zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove

Hrčak ID:

313725

URI

https://hrcak.srce.hr/313725

Publication date:

31.1.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 136 *