Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46419/vs.55.5.3

Utjecaj načina reprodukcije i soja na učinkovitost razmnožavanja kunića

Khouloud Dekkiche ; Department of Veterinary Sciences, Faculty of Natural and Life Sciences, Chadli Bendjedid University of El- Tarf 36,000, Algeria
Hania Hannani ; Department of Veterinary Sciences, Faculty of Natural and Life Sciences, Chadli Bendjedid University of El- Tarf 36,000, Algeria
Achour Menanni ; Department of agronomy, Faculty of Science, University of Msila, Algeria
Nassima Ait Issad ; Animal Health and Production Laboratory (SPA), Higher National Veterinary School, Algiers, Algeria
Djamel Khelef ; Animal Health and Production Laboratory (SPA), Higher National Veterinary School, Algiers, Algeria
Nora Mimoune orcid id orcid.org/0000-0002-0900-3908 ; Animal Health and Production Laboratory (SPA), Higher National Veterinary School, Algiers, Algeria


Puni tekst: engleski pdf 397 Kb

str. 549-558

preuzimanja: 81

citiraj


Sažetak

Ova studija je provedena u svrhu utvrđivanja utjecaja načina reprodukcije i soja (za mužjaka i ženku) kunića na neke zootehničke i reprodukcijske parametre. U tu svrhu je 2019. godine obavljen nadzor u regiji Setif (sjeveroistočni Alžir) poluintenzivnog uzgoja 25 kunića križanaca. Statistička analiza je pokazala vrlo značajan utjecaj načina reprodukcije na broj parenja po parenju koje je dovelo do začeća (P=0,0001) s prosjekom od 1 ± 0 kod umjetnog osjemenjivanja (stopa plodnosti od 80 %), dok je iznosila 1,45 ± 0,51 u prirodnom parenju sa stopom plodnosti od 61%. Masa kunića kod odbića je bila veća kod umjetnog osjemenjivanja nego kod parenja (587,25 ± 338,19 g, odnosno 575,0 ± 375,44 g). Rezultati u svezi s brojem ukupno okoćenih, živorođenih i odbijenih kunića te interval od okota do parenja koje je dovelo do začeća prirodnim načinom bio je (7,4 ± 3,12), (4,55
± 3,12), (4,55 ± 3,12), (12,65 ± 2,30), odnosno (19,15 ± 3,58); a kod umjetnog osjemenjivanja: (6,90 ± 4,12), (5,75 ± 4,12), (5,75 ± 4,12), (11,65 ± 2,05), odnosno (18,99 ± 3,2) (P>0,05). Nadalje te u svezi sa sojevima, podatci su pokazali da ženke nisu imale značajnog utjecaja na proučavane varijable. S druge strane, mužjaci su imali vrlo značajan utjecaj na broj parenja po parenju koje je dovelo do začeća (P= 0,000), dok nije bilo utjecaja na druge parametre (P>0,05). Zaključno, kontrola i upravljanje reprodukcijom ključ su za uspjeh u uzgoju kunića, stoga je kombinacija uvjeta uzgoja i genetičkih učinaka glavni alat za uspješan uzgoj kunića.

Ključne riječi

soj; kunić; reprodukcija; parametar; umjetno osjemenjivanje

Hrčak ID:

313944

URI

https://hrcak.srce.hr/313944

Datum izdavanja:

9.2.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 178 *