Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.61.3.1

Energetska tranzicija između obećanja i stvarnosti – pogled s europske poluperiferije

Branko Ančić orcid.org/0000-0003-1438-2647 ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska *
Tomislav Cik orcid.org/0009-0005-0360-981X ; Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Zagreb, Hrvatska
Goran Grdenić orcid.org/0000-0002-6799-8405 ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zavod za visoki napon i energetiku, Hrvatska
Ninoslav Holjevac orcid.org/0000-0001-6570-2757 ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zavod za visoki napon i energetiku, Hrvatska
Matija Zidar orcid.org/0000-0003-2834-3980 ; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zavod za visoki napon i energetiku, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Hrvatska je, poput drugih zemalja EU, siromašna fosilnim gorivima no istovremeno posjeduje
značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije, koji nije dovoljno iskorišten. Trenutačan
ukupni uvoz energije iznosi oko 50% ukupnih energetskih potreba te se bilježi porast udjela
obnovljivih izvora energije. U elektroenergetskom sektoru dolazi do porasta udjela primarno
zbog ulaganja u vjetroelektrane u zadnjem desetljeću, međutim, najveći udio odnosi se na
proizvodnju iz velikih hidroelektrana iz druge polovice 20. stoljeća. S obzirom na to da je
hrvatska obalna regija smještena na Mediteranu, očit je velik potencijal obnovljive solarne
energije. Trenutačan udio solarne energije predstavlja samo 1% u trenutnoj proizvodnji električne
energije i jedan je od najnižih u EU-u. Inicijative građanske energije čine se važnim
čimbenikom u intenziviranju ukupnog procesa solarizacije, pridonoseći tako ubrzanju procesa
energetske tranzicije. Međutim, Hrvatska, poput nekih drugih zemalja EU-a, suočena je s
velikim društvenim i zakonodavnim preprekama u postizanju navedenoga. U ovome članku
bit će prikazana višedimenzionalnost tih prepreka kroz istraživanje energetskih nejednakosti
u društvu (tj. pitanja energetskog siromaštva), regionalnih razlika u sudjelovanju građana u
procesima solarizacije, socio-tehničkih prepreka te ispitivanja potencijala za angažman građana
u energetskoj tranziciji. Podaci korišteni u analizama prikupljeni su u sklopu ESF projekta
„METAR do bolje klime“.

Ključne riječi

energetska tranzicija; energetsko siromaštvo; građanska energija; socio-tehnički režim; socio-kulturni aspekti energije

Hrčak ID:

314502

URI

https://hrcak.srce.hr/314502

Datum izdavanja:

21.2.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.455 *