Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Posljednji vlastelini u Slanju

Milivoj Dretar
Marijan Tkalčić


Puni tekst: hrvatski pdf 2.030 Kb

str. 119-132

preuzimanja: 46

citiraj


Sažetak

Na krajnjem zapadu Podravine, tik uz rijeku Bednju koja prolazi obližnjim šumarkom, smjestilo se naselje Slanje. Danas pripada Općini Martijanec i zajedno s malim ruralnim naseljima Rivalno i Gornji Martijanec zauzima južni dio općine koja prirodno gravitira Ludbregu. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Slanje broji tek 397 žitelja što je najmanji broj popisanih od kada se provode službeni popisi stanovništva. Broj stanovnika u prvoj polovici 20. stoljeća varirao je oko brojke 1000, posebno se to vidi godine 1900. kada u Slanju živi najveći broj žitelja – njih 1095. U to vrijeme, potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, Slanje je izgledalo bitno drukčije. U središtu sela nalazio se velikaški dvorac s pripadajućim zgradama, parkom te izgrađenim industrijskim postrojenjima u kojima su radile na desetine radnika. Tu su bile i gostionice, mesnica, mlin, marof. U šumi prema Gabrinovcu sagrađeno je nekoliko kilometara željezničke pruge za prijevoz drvenih trupaca. Slanje je dobilo i svoju razglednicu kojom se rijetki vlasnici itekako ponose. Uspoređeno s današnjim izgledom, Slanje iz 1900. kao da je dio neke bajkovite priče. Iako se mještani i danas sjećaju nekoć velike tvornice, od svega nije ostalo ništa. Nestao je i alodijalni dvor, tvornice, zgrade koje su služile industriji. Od nekoć najvećeg i najrazvijenijeg sela Općine Martijanec ostale su samo uspomene.
Autori rada pozabavili su se plemićkim posjedom Slanje o kojem je dosad bilo spomena te su se pojedini povjesničari dotakli teme, no samostalnih radova nema. Literatura zavičajne tematike spominje posjed, no nitko se nije sustavnije pozabavio uzrocima nastanka, a kasnije i propasti industrijskih pogona koji su, barem na nekoliko godina, Slanje svrstali u industrijska središta kontinentalne Hrvatske. Podatci se mogu pronaći na raznim mjestima, kao npr. u arhivskoj ostavštini obitelji Beroldingen u Državnom arhivu Varaždin, u literaturi o začetcima industrije u Hrvatskoj, zapisima Marije Winter, katastarskim izvadcima, zapisnicima Županije varaždinske. Vrijedan je izvor informacija internetska stranica geni.com. te matice rođenih, vjenčanih i umrlih rkt. župe Martijanec, posebno podatci o podrijetlu stanovnika i njihovim zanimanjima. Za potrebe izrade članka izvršeno je terensko istraživanje na prostoru naselja Slanje. Nažalost, zbog nemogućnosti uvida u župni arhiv u Martijancu, kao i u pisanu građu u Gradskom muzeju Varaždin, ostali smo uskraćeni za neke vrijedne informacije.

Ključne riječi

Slanje; plemići; posjed; dvorac; 19./20. stoljeće

Hrčak ID:

314938

URI

https://hrcak.srce.hr/314938

Datum izdavanja:

9.11.2023.

Posjeta: 83 *