Izvorni znanstveni članak
Prevladavanje zdravstvenih tegoba hrvatskih ratnih zarobljenika u Domovinskom ratu (1991. – 1995.): reumatološki aspekti
Ladislav Krapac
; Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Zagreb, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.) u susjednoj državi koja je okupirala trećinu Republike
Hrvatske organizirani su koncentracijski logori za hrvatske ratne zarobljenike (HRZ). U tu svrhu
korišteni su zatvori u Beogradu, Nišu i Mitrovici, ali i novootvoreni logori u Vukovaru, Begejcima i Stajićevu. U njima su zlostavljani hrvatski branitelji kao ratni zarobljenici, ali i civilno stanovništvo iz okupiranih područja. Cilj ovog rada bio je istražiti udio HRZ koji su nakon zlostavljanja u koncentracijskim logorima prijavili tegobe lokomotornog sustava i reumatske bolesti te kako su im vjera i žrtvovanje za bližnjega pomogli u prevladavanju posljedica zlostavljanja. Krajem 1991. provedena je prva razmjena od 1 458 zarobljenika, a polovicom 1992. još njih 268. Ti su HRZ uz fizičko zlostavljanje i izgladnjivanje bili smješteni u nehumanim sanitarnim i klimatskim uvjetima.
Prvi medicinski pregled tih HRZ obavljen je u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u
Zagrebu, a zatim u pojedinim specijalističkim ambulantama. U reumatološkoj ambulanti Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, zbog tegoba lokomotornog sustava tijekom 1992. pregledali smo 355 HRZ. Bolesti lokomotornog sustava dijagnosticirali smo u čak 247 (70 %) HRZ. Samo 16 (4,5 %) HRZ nije udarano tijekom boravka u koncentracijskim logorima, a čak 226 (63,7 %) i po više dijelova tijela. Za 259 (73 %) HRZ predložili smo liječenje, a za 78 (22 %) umirovljenje zbog djelomične ili potpune invalidnosti. Tijekom pregleda kod većine HRZ uočena su vanjska obilježja religioznosti (krunica, katolički križ ili pravoslavni krst te razne tetovaže – kod muslimana polumjesec, a kod židova Davidova zvijezda). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su HRZ nakon zlostavljanja u logorima tijekom Domovinskog rata češće imali tegobe lokomotornog sustava i reumatske bolesti, iako im je prosječna dob (26,6 ± 6,6 godina) bila manja od ispitanika poredbene skupine (34,6 ± 10,2 godina). Uz to, HRZ su navodili da im je vjera i žrtvovanje za bližnjega pomoglo u prevladavanju posljedica zlostavljanja u koncentracijskim logorima tijekom
Domovinskog rata.
Ključne riječi
Domovinski rat; hrvatski ratni zarobljenici; reumatske bolesti; srpski logori; vjera
Hrčak ID:
315038
URI
Datum izdavanja:
24.2.2024.
Posjeta: 319 *