Pregledni rad
Utjecaj bisfenola A na razvoj molarno-incizivne hipomineralizacije
Aneta Benković
orcid.org/0009-0008-4229-2028
Matea Blažević
orcid.org/0009-0002-6708-2891
Kristina Goršeta
orcid.org/0000-0001-6397-4126
; Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet
Sažetak
Bisfenol A (BPA) organski je spoj koji se koristi u proizvodnji polikarboksilatne plastike i epoksi smola za izradu spremnika prehrambenih proizvoda, napitaka, bočica za dojenčad, prevlake konzervi kao konzervans za hranu i drugo. Unesen u tijelo, djeluje kao endokrini disruptor. Proizvodnja BPA posljednjih je godina porasla za 10% godišnje proizvodeći više od ukupno 4 milijuna tona BPA na svijetu. Posljednjih desetak godina drastično se povećala i prevalencija molarno-incizivne hipomineralizacije (MIH-a) kod djece. Sama etiologija MIH-a je nerazijašnjena, no smatra se da je višečimbenična, od kojih je jedan faktor bisfenol A. U laboratorijskim istraživanjima dokazano je da bisfenol A direktno utječe na hipomineralizaciju sjekutića štakora in vivo i in vitro. U rezultatima se pokazalo da kombinacije endokrinih disruptora ne utječu toliko štetno na mineralizaciju cakline kao sam BPA i da se hipomineralizacija može razlikovati s obzirom na kombinacije endokrinih disruptora. Nadalje, istraživao se učinak estrogena na hipomineralizaciju s obzirom da BPA ima visoki afinitet prema estrogenim receptorima. Rezultati su pokazali da su dentalne epitelne stanice mete BPA i estrogenskog djelovanja koji utječu na morfogenezu zuba i ekspresiju gena povezanih s odontogenezom. Također se dokazalo da je formiranje cakline najosjetljivije na djelovanje bisfenola A u određenom vremenskom periodu, od zadnjeg tromjesečja trudnoće do 5. godine života djeteta. Zbog toga stomatolog mora dobro poznavati sastav materijala koje koristi u svakodnevnom radu. Dokazano je da je najveća koncentracija BPA u pacijentovoj slini neposredno nakon izrade ispuna ili pečata, nakon čega se postupno snižava. Ipak, ne smije se isključiti kronična izloženost BPA u pacijenata s dentalnim ispunima, a osobito trudnica i djece ispod 5 godina. Zaključno, potrebno je provesti dodatna istraživanja o štetnosti bisfenola A i kao stomatolog djelovati preventivno u rizičnim skupinama za razvoj MIH-a.
Ključne riječi
bisfenol A; molarno-incizivna hipomineralizacija; amelogeneza; laboratorijska istraživanja; stomatološki materijali; MIH; odontogeneza
Hrčak ID:
315315
URI
Datum izdavanja:
19.3.2024.
Posjeta: 464 *