Bogoslovska smotra, Vol. 72 No. 1, 2002.
Pregledni rad
Naravna spoznaja Boga. Osvrt na katoličko i protestantsko stanovište nakon I. vatikanskog sabora
Slavko Platz
; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska
Sažetak
U ovom članku obrađuje se odnos vjere i uma u naravnoj spoznaji Boga nakon I. vatikanskog sabora (1869.-70.) i to u katoličkoj i protestantskoj interpretaciji. Sabor je definirao sposobnost uma za naravnu spoznaju Boga. Kasnije papinske enciklike dodavale su da se Boga može ne samo spoznati nego i dokazati naravnim svjetlom razuma. Saborska definicija nalazi uporište u Bibliji Staroga zavjeta (knjiga Mudrosti) i Novoga zavjeta (Pavlova poslanica Rimljanima i dr.). Sabor je smatrao da se definira naravna spoznaja Boga de iure, a to ne znači da se uvijek de facto i događa. Protestantska teologija, posebno Karl Barth (1886.-1968.), odbija mogućnost naravne spoznaje Boga i to iz biblijskih razloga, a ne iz dorađene gnoseološke kritike. Odbacuje analogiju entis, a priznaje samo analogiju fidei. Mi predlažemo drugačije antropološko tumačenje analogije u kojem sloboda u rasponu između ograničenog i apsolutnog dosiže svoj prvotni analogat.
Ključne riječi
naravna spoznaja Boga; I. vatikanski sabor; objava; analogia; sloboda
Hrčak ID:
29012
URI
Datum izdavanja:
15.1.2003.
Posjeta: 1.619 *