Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31664/ripu.2023.47.10

Ana Marija Marović, slikarica na glasu svetosti

Ivana Mance Cipek ; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 634 Kb

verzije

str. 125-144

preuzimanja: 57

citiraj


Sažetak

Osim na temelju vjerskog pregalaštva i karitativnog rada, Ana Marija Marović (Venecija, 1815. – Venecija, 1887.) visoki je ugled stekla zahvaljujući svojemu pjesničkom i slikarskom djelu. Na osnovi potonjega uvrštena je u Slovnik umjetnikah jugoslavenskih Ivana Kukuljevića Sakcinskog, stupivši tako i u hrvatsku galeriju umjetničkih ličnosti. Premda se informacije o njezinu slikarskom opusu prenose u okrilju kulturne historiografije, sa stanovišta povijesti umjetnosti o njezinu slikarstvu je razmjerno malo rečeno. U članku se rekonstruiraju povijesne okolnosti njezina slikarskog rada, revidira se korpus poznatih djela te se podrobnije analizira njezino najambicioznije ostvarenje – oltarna pala Bogorodice žalosne (Addolorata) naručena u sklopu novog opremanja crkve Santa Maria del Pianto o dei Sette Dolori u Veneciji (1851.).

Ključne riječi

Ana Marija Marović; Venecija; Dobrota; slikarstvo; sakralna umjetnost; 19. stoljeće; Bogorodica žalosna

Hrčak ID:

315512

URI

https://hrcak.srce.hr/315512

Datum izdavanja:

31.12.2023.

Posjeta: 152 *