Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/25.1.4089
Promjene funkcionalnih skupina bilja na opožarenim napuštenim poljoprivrednim površinama u mediteranskom okruženju (Hrvatska)
Ivana VITASOVIĆ-KOSIĆ
orcid.org/0000-0001-9372-5892
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Horticulture and Landscape Architecture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Željka ZGORELEC
orcid.org/0000-0002-5535-7950
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroecology, Department of General Agronomy, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Josip JURAČAK
orcid.org/0000-0002-7745-2019
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroeconomy and Informatics, Department of Management and Rural Entrepreneurship, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivica KISIĆ
orcid.org/0000-0003-4363-3150
; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroecology, Department of General Agronomy, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Poljoprivredna praksa spaljivanja slame strnine ili rozge vinove loze raširena je u mediteranskoj regiji kao sredstvo za kontrolu viška biomase. Iako se već naširoko i dugi niz godina koristi, dugoročni učinci ove prakse na strukturu flore, prirodnu ekološku obnovu i njezin utjecaj na biološku raznolikost i dalje su slabo shvaćeni i istraženi. Mediteranske vrste imaju ekološke strategije za obnovu nakon požara, to su; sposobnost ponovnog nicanja, postojanost banke sjemena ili sposobnost rasta i/ili raspršivanja. U ovom radu, induciranim je požarom opožarena napuštena poljoprivredna polja (AAF). Na istraživanoj površini uspostavljeno je pet čeličnih krugova (promjera 0,2 m2), po pet za svaku varijantu: I. kontrola - neopožareno (UB), II. srednji intenzitet (MB) i III. visoki intenzitet požara (HB). Rezultati su pokazali da u varijanti MB dominira funkcionalna skupina (FG) trava, za razliku od dominacije mahunarki u varijanti HB. U usporedbi s AAF, broj FG zeljanica blago se smanjio u obje opožarene varijante (MB, HB). Dominantna ekološka strategija bili su kompetitori (C), zatim ruderalne biljke (R) čiji se broj neznatno povećao nakon spaljivanja u MB i HB varijanti, dok je postotak stres tolerantnih biljaka značajno smanjen u obje varijante. Ovi rezultati pokazuju da visoki intenzitet gorenja HB ne potiče preživljavanje funkcionalne skupine trava u prvoj godini nakon požara, dok su mahunarke i zeljanice otpornije na veći intenzitet požara te stoga imaju veće šanse za preživljavanje. Zaključno, spaljivanje slama strnine ili rozga vinove loze na AAF-u inicira složene ekološke procese koji mogu oblikovati krajobraz i znatno utjecati na bioraznolikost područja.
Ključne riječi
funkcionalna ekologija; inducirani požar; održiva poljoprivreda; mediteranska regija; bioraznolikost
Hrčak ID:
315573
URI
Datum izdavanja:
25.3.2024.
Posjeta: 81 *