Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5513/JCEA01/25.1.4089

Promjene funkcionalnih skupina bilja na opožarenim napuštenim poljoprivrednim površinama u mediteranskom okruženju (Hrvatska)

Ivana VITASOVIĆ-KOSIĆ orcid id orcid.org/0000-0001-9372-5892 ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Horticulture and Landscape Architecture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Željka ZGORELEC orcid id orcid.org/0000-0002-5535-7950 ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroecology, Department of General Agronomy, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Josip JURAČAK orcid id orcid.org/0000-0002-7745-2019 ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroeconomy and Informatics, Department of Management and Rural Entrepreneurship, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivica KISIĆ orcid id orcid.org/0000-0003-4363-3150 ; University of Zagreb Faculty of Agriculture, Division for Agroecology, Department of General Agronomy, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 1.219 Kb

str. 255-274

preuzimanja: 9

citiraj


Sažetak

Poljoprivredna praksa spaljivanja slame strnine ili rozge vinove loze raširena je u mediteranskoj regiji kao sredstvo za kontrolu viška biomase. Iako se već naširoko i dugi niz godina koristi, dugoročni učinci ove prakse na strukturu flore, prirodnu ekološku obnovu i njezin utjecaj na biološku raznolikost i dalje su slabo shvaćeni i istraženi. Mediteranske vrste imaju ekološke strategije za obnovu nakon požara, to su; sposobnost ponovnog nicanja, postojanost banke sjemena ili sposobnost rasta i/ili raspršivanja. U ovom radu, induciranim je požarom opožarena napuštena poljoprivredna polja (AAF). Na istraživanoj površini uspostavljeno je pet čeličnih krugova (promjera 0,2 m2), po pet za svaku varijantu: I. kontrola - neopožareno (UB), II. srednji intenzitet (MB) i III. visoki intenzitet požara (HB). Rezultati su pokazali da u varijanti MB dominira funkcionalna skupina (FG) trava, za razliku od dominacije mahunarki u varijanti HB. U usporedbi s AAF, broj FG zeljanica blago se smanjio u obje opožarene varijante (MB, HB). Dominantna ekološka strategija bili su kompetitori (C), zatim ruderalne biljke (R) čiji se broj neznatno povećao nakon spaljivanja u MB i HB varijanti, dok je postotak stres tolerantnih biljaka značajno smanjen u obje varijante. Ovi rezultati pokazuju da visoki intenzitet gorenja HB ne potiče preživljavanje funkcionalne skupine trava u prvoj godini nakon požara, dok su mahunarke i zeljanice otpornije na veći intenzitet požara te stoga imaju veće šanse za preživljavanje. Zaključno, spaljivanje slama strnine ili rozga vinove loze na AAF-u inicira složene ekološke procese koji mogu oblikovati krajobraz i znatno utjecati na bioraznolikost područja.

Ključne riječi

funkcionalna ekologija; inducirani požar; održiva poljoprivreda; mediteranska regija; bioraznolikost

Hrčak ID:

315573

URI

https://hrcak.srce.hr/315573

Datum izdavanja:

25.3.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 24 *