Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.57140/mj.54.1.2

Prediktori depresije kod učenika osmih razreda Požeško-slavonske županije

Mirjana Puharić ; Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Požega
Tihomir Jovanović ; Opća županijska bolnica Pakrac; Medicinski fakultet Osijek; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek
Zrinka Puharić ; Veleučilište u Bjelovaru; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek
Filip Puharić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Marin Mamić ; Opća županijska bolnica Požega; Medicinski fakultet Osijek; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Sažetak

UVOD: Depresivnost je emocionalno stanje karakterizirano osjećajima tuge, neraspoloženja, žalosti i
utučenosti, a manifestira se promjenom raspoloženja, gubitkom interesa i anhedonijom, umorom i
slabljenjem životne energije, osjećajem bezvrijednosti i krivnje, teškoćama u koncentraciji i donošenju
odluka. Na tjelesnom planu ove promjene prati poremećaj apetita, spavanja i psihomotoričke organizacije.
Depresija je zasebna psihopatološka kategorija i njezina etiologija je kompleksna jer uključuje i organske i
okolišne čimbenike.
CILJ: Posebno validiranim anketama ispitati prediktore depresije kod učenika osnovnih škola na
području Požeško-slavonske županije.
METODE: Istraživanje je provedeno u osnovnim školama Požeško-slavonske županije anonimnim
anketiranjem učenika, uz pisanu dozvolu roditelja.
REZULTATI: Iznadprosječnu razinu depresivnosti postiže 42 (10,2%) djece, a jih 17 (4,1%) klinički
značajnu depresivnost. Šansu za nastanak depresije povećavaju spol (djevojčice 3,5× češće nego dječaci),
pušenje (2,3× više pušača), te djeca koja pohađaju vanškolske aktivnosti (2× više). Značajna razlika postoji
i prema dobi ispitanika (F=5,359; p=0,005) - značajno veću depresivnost imaju ispitanici sa 16 godina.
Postoji značajna razlika u depresivnosti prema bračnom statusu roditelja (T=-2,32; p=0,02), značajno veću
depresivnost imaju ispitanici kojima roditelji ne žive zajedno. Značajna razlika postoji i prema financijskim
primanjima obitelji (F=4,102; p=0,01), pokazalo se kako značajno veću depresivnost imaju ispitanici
kojima su obiteljska primanja manja od 5000 kn naspram ispitanika čija su primanja veća od 10000 kn
(p=0,02). Prosječna vrijednost rezultata na skali samopoštovanja iznosi 16,92 za svu testiranu djecu sa
statistički značajnom razlikom između dječaka i djevojčica (djevojčice imaju niže samopoštovanje i
izraženiju depresivnost). Značajni prediktori depresivnosti su spol ispitanika (p=0,003), mjesto stanovanja
(p=0,01), školski uspjeh (p=0,002), obrazovanje majke (p=0,006) i samopoštovanje (p<0,001). Ženski spol
i stanovanje u gradu značajno doprinose depresivnosti kod učenika. Bolji školski uspjeh, više obrazovanje
majke i više samopoštovanje negativno doprinose depresivnosti.
ZAKLJUČAK: Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na potrebu još jačeg međudjelovanja obrazovnih i
zdravstvenih institucija na ranu detekciju mentalnih poremećaja mladih, kao i na mogućnost potrebe
uvođenja standardiziranih testova koji bi detektirali te poremećaje u ranijoj fazi ranjive populacije.

Ključne riječi

depresija; samopoštovanje; javno zdravstvo; osnovna škola; učenici

Hrčak ID:

315711

URI

https://hrcak.srce.hr/315711

Datum izdavanja:

4.4.2024.

Posjeta: 835 *