Infektološki glasnik, Vol. 42 No. 2, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.37797/ig.42.2.1
Utjecaj COVID-19 na specijalističko usavršavanje i zadovoljstvo specijalizanata infektologije u Hrvatskoj
Marija Kusulja
; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
Ivana Valenčak-Ignjatić
orcid.org/0000-0003-1523-1031
; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
*
Laura Prtorić
; University Hospital for Infectious Diseases “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Uvod: COVID-19 pandemija uzrokovala je značajne promjene u zdravstvu. Liječnici infektolozi bili su među najzahvaćenijima ovim promjenama. Međutim, nedostaju usporedbe o provođenju specijalističkog usavršavanja te razini zadovoljstva specijalizanata, kako prije, tako i tijekom razdoblja pandemije.
Metode: Proveli smo presječnu anketu među specijalizantima infektologije u Republici Hrvatskoj u razdoblju između svibnja i srpnja 2021. godine. Anketa je sadržavala 34 pitanja s Likertovom ljestvicom ili pitanja s višestrukim ponuđenim odgovorima o prekidima planiranog programa specijalizacije, edukativnim prilikama, radnim satima, simptomima sindroma izgaranja te općem zadovoljstvu.
Rezultati: Anketu su ispunila 52 (67.5%) specijalizanta infektologije Republike Hrvatske. Prije pandemije, 56.8% specijalizanata nije ostvarivalo rotacije po odjelima kako su definirane kurikulumom, a nakon više od godinu dana trajanja pandemije 63.5% specijalizanata tvrdilo je da radi isključivo s COVID-19 bolesnicima. Prilike za edukaciju prije pandemije uključivale su redovita predavanja za 61.4%, edukaciju izvan obaveznog kurikuluma za 59.1%, pohađanje kongresa i simpozija za 52.3% te predavanja među kolegama iste razine stručnosti za 27.3% sudionika istraživanja. Čak 11.4% specijalizanata nikada se nije susrelo sa svojim mentorom, dok ih je 59.1% imalo tek usputni susret. Prije pandemije 90.9% specijalizanata radilo je prekovremeno, a tijekom pandemije njih 96.1%. Simptomi sindroma izgaranja porasli su od razdoblja prije pandemije do onoga tijekom pandemije. Opće zadovoljstvo specijalizacijom palo je s prosječnih 3.1 (SD 0.9) prije pandemije na 1.9 (SD 0.9) tijekom pandemije.
Zaključci: Naša anketa među specijalizantima infektologije Republike Hrvatske ukazuje na probleme u prilikama za edukaciju te prekidima planiranih rotacija po odjelima prije pandemije. Ovi su problemi pogoršani tijekom pandemije te su uzrokovali veliki pad zadovoljstva specijalizanata. Potrebno je pomnije praćenje pridržavanja kurikuluma specijalističkog usavršavanja, kao i poboljšanje sustava mentoriranja te detekcija i aktivnosti za smanjenje sindroma izgaranja.
Ključne riječi
COVID-19; infektologija; specijalističko usavršavanje; specijalizanti; zadovoljstvo; sindrom izgaranja; radni uvjeti
Hrčak ID:
316042
URI
Datum izdavanja:
15.4.2024.
Posjeta: 787 *