Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.15
Zemaljska gospojinska udruga za naobrazbu i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji i Gospojinski klub: dva primjera ženskih udruženja u Zagrebu (Sažetak)
Martina Piškor
orcid.org/0000-0001-6827-2000
Ines Sabotič
orcid.org/0000-0002-9244-4877
Sažetak
Zemaljska gospojinska udruga za naobrazbu i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji (1900) te Gospojinski klub (1901) bile su udruge žena svjesnih važnosti obrazovanja za poboljšanje položaja žena u društvu. Trebamo promatrati njihove aktivnosti u širem kontekstu, jer su obje slijedile europske trendove u razvoju građanskog društva žena. Osim činjenice da su članstvo strogo dopuštale samo ženama, ove su udruge također isključivo surađivale sa ženama. I Udruga i Klub uglavnom su pomagali djevojkama iz skromnijih slojeva putem stipendijskog sustava. Udruga se posvetila ženskoj filantropiji: pokrenula je osnivanje škole za gospodarstvo domaćinstva i bila uključena u rad Jelisavinog internata. Klub, koji je bio ekskluzivan, brinuo se o organiziranju raznih kulturnih događanja i pružanju prostora za društvena okupljanja svojim članicama. Članice Udruge i Kluba bile su članice elite i, više ili manje, iste žene, poput grofice Margite Khuen-Héderváry i pedagoginje Marije Jambrišak. Stoga su ove dvije udruge bile povezane i nadopunjavale jedna drugu. Budući da je Udruga djelovala na nacionalnoj razini, a Klub na lokalnoj razini, predsjednice Udruge bile su supruge banova, dok su predsjednice Kluba bile supruge gradonačelnika Zagreba. Zahvaljujući ovim udrugama žena, postojala je međusobna korist za korisnice i dobročiniteljice filantropskog rada. Potonje su mogle ostvariti veze, koristiti svoj društveni kapital, djelovati u javnoj sferi i ostvariti svoje ciljeve. Ti ciljevi su mogli biti osobni, tj. stjecanje određene moći u društvu i razvoj karijere, i/ili zajednički, tj. rješavanje trenutnih problema žena. Pomažući ženama iz nižih društvenih slojeva i poboljšavajući njihove okolnosti, žene iz elite su si same pomogle djelujući neovisno od svojih poznatih supružnika, stekavši iskustvo u vođenju projekata i donošenju odluka te sudjelujući, u najširem smislu, u kreiranju socijalne politike. Zahvaljujući svom imenu i novcu, slobodnom vremenu i znanju, mogle su ostvariti utjecaj na društvo i zajednicu te pomoći u obrazovanju djevojaka i općenito poboljšati položaj žena. Povijest ženskih društava osvjetljava zanimljivo poglavlje u povijesti žena u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Hrčak ID:
316270
URI
Datum izdavanja:
20.12.2023.
Posjeta: 46 *