Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.13
(Pre)oblikovanje udruženja zagrebačkih univerzitetski obrazovanih žena (1931-1955) (Sažetak)
Ida Ograjšek Gorenjak
orcid.org/0009-0007-1534-8105
Sažetak
Rad istražuje isprepletenost utjecaja profesionalnih, feminističkih i nacionalnih procesa na rad zagrebačke sekcije Udruženja univerzitetski obrazovanih žena u Jugoslaviji (UUOŽJ) i njezinih nasljednica – Društva akademskih žena u Zagrebu (1940) i Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske (1952-1055). Prvi dio rada analizira osnivanje i djelovanje zagrebačke sekcije UUOŽJ, drugo poglavlje istražuje napore Sekcije da promijeni svoj status unutar UUOŽJ što je u konačnici dovelo do njegovog odcjepljenja, a u zadnjem dijelu se proučavaju okolnosti kratkotrajnog oživljavanja Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske početkom1950-ih. Zaključuje se da je na oblikovanje i djelovanje zagrebačke sekcije UUOŽJ utjecalo nekoliko ključnih faktora: feministički, pacifistički, nacionalni principi krovne međunarodne organizacije univerzitetski obrazovanih žena International Federation of Unviersity Women (IFUW), dinamika centra i periferije u odnosima IFUW -UUOŽJ i Beograd-Zagreb, nacionalni procesi i politički konflikti u međuratnoj Jugoslaviji, rastući broj akademskih žena u Hrvatskoj i domaća feministička
scena. Sekcija se uspjela profilirati kao jedna od uspješnijih ogranaka UUOŽJ, ističući se brojem članica, angažmanom u projektima UUOŽJ, kao i samostalnim i često originalnim inicijativama (osnivanje junior sekcije, održavanje raznih tečaja za članice, kulturne aktivnosti itd.) Zagrebačka sekcija je tijekom relativno kratkog djelovanja (1931-1940) u tri navrata pokušala ispregovarati ravnopravniji status unutar UUOŽJ, a njezini prijedlozi, kao i recepcija istih, oblikovali su se pod utjecajem političkih procesa u zemlji (diktature, oživljavanja političkog života, stvaranje Banovine Hrvatske) i restrukturiranja ostalih feminističkih i profesionalnih udruženja. U poratnom razdoblju, dominirao je utjecaj politike, te je upravo sukob Tito-Staljin indirektno doveo do osnivanja Društva univerzitetski obrazovanih žena Hrvatske i Saveza univerzitetski obrazovanih žena Jugoslavije. No, za razliku od predratnog razdoblja, kada su udruženja univerzitetski obrazovanih žena prvenstveno promovirala vlastite profesionalne i socijalne interese, sada je fokus bio na promicanju međunarodnih veza socijalističke Jugoslavije u hladnoratovskom okruženju i preuzimanju volonterske uloge u rješavanju ženskih i socijalnih problema. Upravo stoga novo udruženje nije uspjelo privući interes domaće ženske scene niti steći prepoznatljivost u međunarodnim ženskim organizacijama te je sredinom pedesetih prestalo postojati.
Ključne riječi
Hrčak ID:
316271
URI
Datum izdavanja:
20.12.2023.
Posjeta: 49 *