Bogoslovska smotra, Vol. 71 No. 2-3, 2001.
Pregledni rad
Obitelj i suvremena kriza vrednotâ
Josip Baloban
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Na osnovu četiriju teza autor analizira obitelj u Hrvatskoj, ali i u komparaciji s obiteljima u Europi. Ističe nužnu povezanost između braka i obitelji, upozoravajući kako su određene vrednote za brak i obitelj međusobno veoma ovisne i komplementarne, te da je nužno više isticati da se u većini slučajeva rastave brakova radi o rastakanju obitelji (61,74% brakova imali su djecu). Na osnovu empirijskih istraživanja u Hrvatskoj obitelj se percipira kao veoma visoko pozicionirana vrednota i kao opće dobro. No, postupno dolazi do određene diferencijacije prema braku i obitelji kao vrednotama, a što je povezano i s krizom odnosno prestrukturiranjem vrednota uopće. Osobito je zanimljivo da najveći dio građana (91,5%) zagovara asistencijsku ulogu države u odnosu na obitelj što može biti različito od europskog modela u kojem se nazire napuštanje asistencijskog modela kao dosada dominantnog. Autor isto tako upozorava na proturječnu ambivalentnost, koja je nazočna kod hrvatskih građana u odnosu na sustav vrednota, a u svezi s obitelji. Proturječnost je, napose uočljiva i kod kršćana, kod kojih se događa određen raskorak između njihovog kršćanskog ideala i konkretne životne zbilje s obzirom na brak i obitelj. Autor tu proturječnost vidi, nadalje, u prilagodbi hrvatskih građana trendovima u svijetu, prema kojima se prihvaćanje vrednota kao objektivnog dobra sve više suuvjetuje s individualnim kriterijima. I ovdje se nazire suodnos između obitelji i krize vrednota. Primjerice, 65,95% građana Hrvatske odobravaju ženi da ima dijete kao samohrana majka, bez stabilne veze s muškarcem, dok istodobno 81,9% građana tvrdi da dijete treba oca i majku za sretno odrastanje. Slično je kod stava prema pobačaju kao ubojstvu i njegovoj ozakonjenosti. Naposljetku, autor ukazuje na daljnu ambivalentnost, naime dvije trećine građana misle da Katolička crkva u Hrvatskoj može dati odgovarajuće odgovore na probleme obitelji, dok istodobno svaki drugi građanin smatra da to Crkva i čini.
Na kraju autor, polazeći od empirijskih podataka, dobivenih teoloških i socioloških spoznaja, nudi određena pastoralna teološka rješenja za trenutno i buduće crkveno djelovanje.
Ključne riječi
brak; obitelj; vrednote; Crkva; građanin; čovjek
Hrčak ID:
29105
URI
Datum izdavanja:
20.5.2002.
Posjeta: 5.257 *