Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Rodna osjetljivost: o pitanju roda u normativnim bazama podataka imena

Petra Pancirov orcid id orcid.org/0009-0001-7177-7875 ; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Ana Knežević Cerovski orcid id orcid.org/0000-0001-8436-2110 ; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 671 Kb

verzije

str. 75-88

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Cilj. Cilj je rada preispitati praksu normativnih baza podataka imena svjetskih knjižnica pri postupanju s informacijom o rodu entiteta osoba koji se jednoznačno identificira usvojenom pristupnicom za ime, neusvojenim pristupnicama za ime ako postoje te biografskim podacima koji su javno dostupni i potrebni za identifikaciju. Pitanje rodne osjetljivosti u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici nova je tema koja je vrlo aktualna i u svjetskim knjižnicama te rad donosi pregled postupanja s pitanjem roda kada govorimo o normativnim bazama podataka imena.
Pristup/metodologija/dizajn. Prvi dio rada odnosi se na postupanje s rodom u konceptualnim modelima, normama i formatima za opis građe, dok drugi dio donosi primjere prakse iz normativnih baza podataka Kongresne knjižnice, Njemačke nacionalne knjižnice, Nacionalne knjižnice Francuske, Nacionalne knjižnice Češke Republike i Nacionalne knjižnice Španjolske te knjižnične politike o postupanju s rodom Kongresne knjižnice, Nacionalne knjižnice Novog Zelanda i Britanske knjižnice.
Rezultati. Pojedine nacionalne knjižnice mijenjaju praksu vezanu uz navođenje roda u normativnim bazama podataka imena kao na primjer Kongresna knjižnica u Washingtonu koja postupno prestaje s navođenjem roda kao zasebnog atributa u opisu entiteta osoba.
Originalnost/vrijednost. Identifikacija roda u normativnim bazama podataka imena može predstavljati izazov u knjižničarskoj zajednici iz različitih razloga, kao što su nedostatak rodne osjetljivosti, nepotpune ili zastarjele informacije o rodu, nedostatak standardizacije u zapisivanju podataka o rodu i rodna binarnost. Uvođenje rodno osjetljivih praksi u normativne baze podataka imena zahtijeva pažljivo razmatranje jer informacije o rodu moraju biti u skladu s kulturološkim i jezičnim kontekstom, poštujući pri tom autonomiju i privatnost osobe. Stoga je doprinos ovoga rada problematiziranje o temi rodne osjetljivosti nasuprot dosadašnjoj praksi koju imaju knjižnični katalozi kada je u pitanju identifikacija entiteta osoba u normativnim bazama podataka imena.

Ključne riječi

entitet osoba, knjižnične politike o postupanju s rodom, normativne baze podataka imena, rod, rodna osjetljivost

Hrčak ID:

316714

URI

https://hrcak.srce.hr/316714

Datum izdavanja:

9.5.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *