Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pola stoljeća kolebljive kanonizacije dramskih frančezarija

Lada Čale Feldman ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 292 Kb

str. 102-132

preuzimanja: 84

citiraj


Sažetak

U čast ne samo pedesete obljetnice Dana hvarskog kazališta, nego i dviju susjednih obljetnica Molièreova rođenja i smrti (1622-1673), članak se osvrće na to kakav su kulturni i znanstveni status dubrovačke preradbe njegovih djela uspjele steći tijekom proteklih pet desetljeća.
Premda naime nesumnjivo kotiraju kao dio hrvatskog književnog kanona, jer nema ni povijesti ni antologije ni leksikografskog priručnika hrvatske književnosti koji ih ne bi uvrstili u svoj korpus, hrvatski se književni povjesničari različito odnose prema njihovoj izvornosti i književnoj i/ili kazališnoj vrijednosti. Zasebne kritičke studije koje im se posvećuju također nerijetko polaze od različitih premisa o njihovoj analitičkoj i interpretacijskoj izazovnosti, uglavnom međutim, bilo implicitno ili eksplicitno, nastojeći doprinijeti problematizaciji njihova prijevodnog, adaptacijskog ili pak izvornog karaktera te afirmaciji njihova kulturološkog značaja, nekmoli njihovoj eventualnoj izvedbenoj poticajnosti, premda je i tu indikativno koje se preradbe povlašćuju, a koje osta ju na periferiji razmatranja. Osim što članak osvjetljuje kolebljive putanje kanonizacije dramskih »frančezarija«, nastoji taj jedinstveni fenomen ujedno sagledati u perspektivi suvremenih studija prevođenja i adaptacije, osobito onoga segmenta tih odnedavna iznimno razvijenih područja znanstvenog interesa koji na umu ima kazališnu svrhu prevodilačko-adaptacijskog pothvata, napose asimetriju u moći i utjecaju kulturnih sredina koje se njime povezuju.

Ključne riječi

Molière; dramske frančezarije; kritička recepcija

Hrčak ID:

316973

URI

https://hrcak.srce.hr/316973

Datum izdavanja:

8.5.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 345 *