Izvorni znanstveni članak
Hrvatsko-poljske kazališne veze u proteklih pola stoljeća (1970. – 2020.)
Leszek Małczak
orcid.org/0000-0002-0665-3606
; Šlesko sveučilište u Katowicama, Poljska
Sažetak
Posljednjih pedesetak godina u povijesti hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza (1970. – 2020.) možemo podijeliti s jedne strane na pet manjih cjelina koje se skoro poklapaju s granicama pojedinih desetljeća, a s druge strane na dva veća podrazdoblja – vrijeme druge Jugoslavije i vrijeme samostalne i suverene Hrvatske. U poljskoj recepciji hrvatske dramske književnosti i kazališta tijekom proteklih pola stoljeća najživlje su sedamdesete, no treba primijetiti da je to prije svega zahvaljujući nenadmašivoj Brešanovoj Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja. Na osamdesete negativno utječu ratno stanje, proces raspada komunizma, ekonomska kriza te postupna dezintegracija Jugoslavije, na devedesete Domovinski rat i tranzicija. Osamdesete je godine obilježio povratak Brešana na kazališne scene nakon ukinuća ratnog stanja. U tom desetljeću u kazališnim vezama ističe se još Fadil Hadžić. Devedesete su vrijeme tranzicije i Domovinskog rata, duboke krize u uzajamnim vezama te vrijeme promjene sustava kazališne, književne pa i uopće kulturne suradnje. Ovo je recepcijski najskromnije desetljeće u cijelom analiziranom razdoblju, a Slobodan Šnajder jedini je autor koji je ostavio u njemu traga. Nakon 2000. dolazi do preporoda hrvatsko-poljskih kulturnih pa i kazališnih veza. U prvim dvama desetljećima 21. stoljeća u poljskoj recepciji prvi se put pojavljuje žensko pismo u drami i kazalištu, velike kontroverze u širokoj je javnosti i u poljskom društvu u posljednjih desetak godina izazvao Oliver Frljić svojim redateljskim realizacijama poljske dramske klasike, a najpopularniji je dramski autor nakon 1990. postao Miro Gavran.
Ključne riječi
kazališni prijevod; dramski prijevod; recepcija; poljsko kazalište; hrvatska drama; hrvatska književnost; hrvatsko kazalište
Hrčak ID:
316992
URI
Datum izdavanja:
8.5.2024.
Posjeta: 332 *